Dostupni linkovi

logo-print
Autor: Charles Recknagel (prevela: Ena Stevanović)

Nakon godina rasta, cijena zlata stalno pada. Navodimo pet razloga zašto se to događa.

Koliko je opala cijena zlata?

Cijena zlata je u protekla dva tjedna pala za 15 posto. U četvrtak, 27. juna cijena jedne unce zlata je pala na 1180 dolara, što je najniža vrijednost u protekle tri godine, da bi u petak 28. juna cijena porasla na 1202 dolara po unci. Ovo je dramatičan pad u odnosu na rekordnu cijenu zlata 2011. godine - 1895 dolara po unci. Analitičari uveliko govore da zlato gubi svoj sjaj za investitore i da bi cijena mogla nastaviti padati.

Zašto pada cijena zlata?

Ljudi obično ulažu u zlato u dvije okolnosti. Jedna je kada se boje da će inflacija utjecati na njihovu potrošačku moć te žele investirati u nešto za što smatraju da će zadržati svoju vrijednost. Druga okolnost je kada vide da banke plaćaju toliko niske kamatne stope da im zlato izgleda kao bolja opcija za povrat njihovih ulaganja u odnosu na štedne knjižice ili obveznice.

No, ako su te okolnosti natjerale ljude da kupuju zlato još od 2008.godine kada je počela globalna ekonomska kriza, nedavni događaji su ih naveli da razmotre svoje odluke.

Predsjednik Američkih federalnih rezervi Ben Bernanke je prošlog tjedna najavio da će se američka ekonomija i tržište rada i dalje poboljšavati. Američka centralna banka bi do kraja ove godine trebala početi smanjivati svoje trenutno ogromne novčane injekcije u američku ekonomiju koje iznose 85 milijardi dolara mjesečno.

Rezultat toga će biti manja količina novca na tržištu, što će doprinijeti padu inflacije i rastu kamatnih stopa.

Chitraj Channa, ekonomist londonskog Centra za ekonomiju i poslovna istraživanja kaže da će planovi Američkih federalnih rezervi učiniti „sigurna utočišta“ poput zlata mnogo manje potrebnim.

„Biti će manje potrebe za zaštitom od velike razine inflacije. Kako Američke federalne rezerve smanjuju program financijskog stimuliranja i kako rastu kamatne stope, tako će padati pritisak uzrokovan rastom inflacije, što znači da će biti manje potražnje za zlatom.“

Postoje li dodatni razlozi za pad cijene zlata?

Postoje, i oni se odnose na najveće od svih ulagača, na države koje kupuju zlato.
Mnoge države su tijekom globalne ekonomske krize željele povećati svoje zalihe zlata kako bi izbjegli da većina njihovih rezervi bude vezana uz valutu koja devalvira.

Potražnja centralnih banaka za zlatom je prošle godine dosegla najviši nivo u proteklih 48 godina i činila je 12 posto svjetske potražnje.

Međutim, kako je pala cijena zlata, njegova kupovina je postala vrlo nepredvidiv biznis. Rusija, Turska, Azerbejdžan i Kazahstan su ove godine povećale svoje zalihe zlata da bi se sredinom aprila suočile sa padom cijene zlata u iznosu od 270 dolara po unci.

Sa osnaživanjem američke ekonomije, dolar je ponovo postao atraktivan. Centralne banke mogu odlučiti da li žele kupovati zlato ili se vratiti čvrstoj valuti.

Koliko je racionalno, a koliko iracionalno bježati od zlata?

Ulaganja u bilo što, a posebno u nešto tako očaravajuće kao što je zlato su uvijek bila pod utjecajem nade i strahova koji pretvaraju ljude u stada.

Julian Jussup, voditelj istraživanja londonskog Capital Economics-a kaže da oni koji danas prodaju svoje zalihe zlata možda imaju pretjerano povjerenje u brzinu promjene ekonomske situacije.

„Mislim da je ta zabrinutost pretjerana. Američke federalne rezerve će još neko vrijeme nastaviti kupovati sredstva i širiti monetarnu bazu. Osim toga, kamatne stope će u doglednoj budućnosti vjerojatno ostati niske, ne samo u Sjedinjenim Državama već i u drugim ekonomski razvijenim zemljama. Stoga smatram da je pretjerano rasprodavati zlato samo iz tog razloga. Međutim, očito je došlo do velike promjene u odnosu prema zlatu, što je posljedica planova Američkih federalnih rezervi,“ zaključuje Jussup.

Postoji li limit do kojeg cijena zlata može padati?

Ovo je najteže od svih pitanja. Jussup očekuje da će se cijene uskoro stabilizirati.

„Predosjećam da će cijene vjerojatno vrlo brzo dosegnuti najnižu razinu. Mnogi faktori koji su potkopali zlato su uveliko preuveličani. Međutim, ne očekuje se da će cijena zlata dosegnuti ni približno onoliku razinu koju je dosegla u proteklih nekoliko godina, što je bila posljedica predviđanja najgoreg ishoda sa globalnom hiperinflacijom i mogućnošću potpunog raspada financijskog sistema. Smatram da su ti strahovi iza nas.“

Jussup predviđa da će cijena zlata uskoro ponovo postati stabilna i ostati „na trenutnoj razini ili na nešto nižoj“.

Drugi analitičari ističu da je cijena zlata iznosila 800 dolara po unci prije početka globalne ekonomske krize 2008.godine i da nemamo razloga očekivati da će pasti ispod te razine.

Ali, i dalje moramo biti oprezni sa predviđanjima. Početkom ove godine, analitičari su predviđali da će cijena zlata nastaviti rasti do nevjerojatnih 2000 dolara po unci.

Umjesto toga, trend se nastavio, ali u drugom smjeru.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG