Dostupni linkovi

logo-print

Zašto muzičke zvijezde zaobilaze Sarajevo?


Koncertna atmosfera u Sarajevu

Koncertna atmosfera u Sarajevu

U okviru regionalnih turneja, brojne zvijezde često posjećuju zemlje Balkana, ali gotovo uvijek zaobilaze Bosnu i Hercegovinu. Paradoksalno je reći da Sarajevo koje je nekad bilo centar muzičke kulture, osim domaćih i regionalnih muzičara, ne pamti neki izraženiji muzički spektakl. Da li je problem u novcu, nedostatku koncertnog prostora, organizacijske volje ili interesa?

Manjak koncertnih aktivnosti u Bosni i Hercegovini primorava DJ Jasminu da često putuje u inostranstvo:

„Pošto se bavim muzikom, i stvarno mnogo volim muziku i DJ sam, često putujem van BiH da bih pratila koncerte i bendove koje volim jer u BiH nemam priliku da ih vidim - s obzirom da ne dolaze ovdje, zaobilaze BiH. Ne znam koji je tačno razlog, ali vjerujem da je zato što nemamo dovoljno ozbiljnih organizatora koji bi pristupili organizaciji jednog velikog koncerta.“

To nije nova priča. Velika svjetska muzička imena i prije rata u BiH nisu imala naviku dolaziti u Sarajevo, ili su dolazila ona koja su na zalasku karijere, kaže za RSE novinar i publicista Amir Misirlić:

Elton John došao je kada je bio na donjoj granici svoje karijere, i on je tada u Zetri imao mizernih nekoliko stotina ljudi. To je zaista jadno izgledalo.“

Misirlić navodi tri ključna razloga zašto muzička imena ne dolaze u Bosnu i Hercegovinu:

„U pitanju su basnoslovne sume osiguranja koje naši organizatori koncerata ne mogu sebi da priušte. Drugi je razlog naša saobraćajna infrastruktura. U pitanju su ogromni šleperi, drumske krstarice koje prevoze tu opremu i oni vrlo teško da mogu proći našim putevima. Treća stvar je stvar interesa publike. Nije baš da nisu dolazili. Dolazili su Simple Minds u Sarajevo itd., bilo je tih koncerata, ali The Stranglers, bend za koji treba da se ustane kad se pomene, otkazali su koncert u Sarajevu zato što nije bio dovoljan interes za njih.“

Festivalska kultura

Bosna i Hercegovina je prije rata imala mnogo više koncerata i klasične muzike. Činjenica je da je tada bilo mnogo onih koji su pružali finansijsku podršku, a Sarajevo je imalo urednu muzičku sezonu. Svake sedmice događalo se nešto. Grad je bio respektabilno mjesto gdje su umjetnici svjetskog glasa rado dolazili.

„Mislim da je ovdje generalno problem što se naš kulturni, odnosno muzički život svodi uglavnom na festivale. Mi imamo problem kontinuirane sezone, koja postoji u drugim centrima - neću spominjati svjetske, ali ću spominjati u okruženju: sjajne koncertne sezone koju imaju Ljubljana, Zagreb, Beograd i u kojima se pojavljuju svjetska imena“, smatra novinarka i magistrica etnomuzikologije Maja Baralić Materne.

Danas su uspostavljeni novi sistemi vrijednosti i institucije manje brinu o mladima, ističu naši sagovornici. Nekad su u Bosni i Hercegovini djelovale društvene organizacije koje su okupljale mlade sličnih interesa. Jedna među njima bila je i Muzička omladina sa zadatkom da razvija ukus publike, odnosno da pomaže nadgradnji duhovnih i kulturnih vrijednosti, zaključuje muzički producent Ruždija Metanović:

„Nažalost, i prostor u kome se nalazimo, to je višedecenijski hram omladinske kulture - Dom mladih Centra Skenderija, u kojem je nastupala cijela plejada muzičara - treba otvoriti ponovo, dati ih mladim ljudima da ih koriste. Mi smo danas zatrovani subkulturom, tako da publika nema izražen i istančan ukus na neki način, nego sluša sve što joj se servira. Nema izražene muzičke, pa i umjetničke kriterije. I tako se razvija, tako raste pod tim uticajem i epilog je to što imamo.“
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG