Dostupni linkovi

logo-print
Nizak standard, niske plate i podatak da je u državi preko pola miliona nezaposlenih najčešći su razlozi koje mladi ljudi navode kada obrazlažu činjenicu da žele zauvijek otići iz Bosne i Hercegovine. Prema nekim istraživanjima čak 150.000 mladih otišlo je iz zemlje od kraja rata do danas. Procjene govore da bi, ukoliko bi imali mogućnost, između 60 i 80 posto mladih ljudi otišlo da život gradi van granica Bosne i Hercegovine. Analitičari upozoravaju da nema strategije koja bi ih zadržala ili vratila one koji su školovanje završili na nekim od prestižnih svjetskih univerziteta.

Dvadesettrogodišnja Banjalučanka Anja Šolak jedna je od skoro 80 posto mladih iz BiH koji zauvijek žele otići iz države. Vjerovala je, kaže, da učenjem i radom u zemlji može nešto da se promijeni, no sada više nema tih iluzija.

„Zapravo ne želim da ulažem sebe, da se borim sa vjetrenjačama i da provlačim slona kroz mišiju rupu jer to zahtijeva jako puno energije i jako puno vremena, a jako malo rezultata dobijate i jako malo benefita imate od toga, i onda sam došla na ideju i zaključak da bi se moj rad i moj trud puno više cijenili u nekoj drugoj zemlji“, kaže ona.

Anja će pokušati sreću da potraži u Australiji najprije preko master studija:

„Razmišljala sam kad diplomiram da tražim možda posao dole, ili da tražim nekakvu master stipendiju ili nekakvu mogućnost generalno mastera tamo – i da zapravo to bude korak odlaska odavdje.“

Podaci o tome koliko mladih ljudi želi da ode iz BiH su različiti. Posljednje istraživanje koje je radio sarajevski Institut za razvoj mladih Kult kaže da je od rata do danas iz zemlje otišlo skoro 150.000 mladih, a da njih oko 60 procenata danas kaže da bi trajno ili privremeno otišlo iz BiH.

„Dolazimo do zaključka da se u BiH već osjete posljedice bijele kuge, koja će, nažalost, ukoliko se ovakav trend nastavi i ukoliko vlasti i dalje budu zanemarivale probleme mladih, biti sve više izražen. Kada tome dodate skupoću života u BiH, slabu mogućnost nalaska posla, skupe stanove da bi se mladi ljudi odlučili na samostalan život, na osnivanje porodice i tome slično, onda dolazite do zaključka da se, ukoliko ste mlada osoba i živite u BiH, nalazite u jednom velikom problemu“, ističe Muamer Logo iz organizacije Kult.

Nesaglediv gubitak

Prošlogodišnje istraživanje UN-a, međutim, govori da je procenat mladih koji žele da napuste zemlju mnogo veći - čak 80 posto. Jan Zlatan Kulenović iz Omladinske informativne agencije kaže da su razlozi koji mlade navode na ovakav stav identični kao i prethodnih godina:
Ilustracija

Ilustracija


„Pod broj jedan riječ je o nezaposlenosti jer 58 posto mladih je danas, po istom tom istraživanju, nezaposleno. A drugi razlog su obrazovne mogućnosti, s obzirom da je npr. po nekim drugim istraživanjima, na evropskoj ministarskoj konferenciji naš sistem visokog obrazovanja ocijenjen kao jedan od sedam najlošijih u Evropi. Treći razlog je političke naravi u smislu da ne vide dugoročno neku veću perspektivu i razvoj koji bi im osigurao bolji i kvalitetniji život.“

I psiholog Jusuf Žiga podvlači da je riječ uglavnom o socijalnim razlozima i u tome što mladi Bosanci i Hercegovici nemaju percepciju budućnosti u sopstvenoj zemlji.

„Sve dok se društveni odnos prema mladima u vrijednosnom smislu ne promijeni, dok im se ne obezbijedi i ne pruži šansa za upošljavanje, za rješavanje njihovih egzistencijalno važnih pitanja, to će se i dalje tako nastaviti i to je, nažalost, nešto s čime ćemo morati da računamo još neko vrijeme, jer ne vidim neke snage, potencijale u mentalnom sklopu onih koji rukovode ovom zemljom i ovim društvom da u tom smislu prepoznaju mladog čovjeka kao najdragocjeniji i najvažniji razvojni resurs. I sve dok se u tom mentalnom smislu stvari ne promijene, bojim se da će situacija biti ovakva“, ocjenjuje Žiga.

Stručnjaci smatraju da Bosni i Hercegovini nedostaje strategija koja bi mlade zadržala u zemlji, ali i privukla one koji su školovanje završili vani da se vrate i pomognu svojim znanjem i iskustvom.

„Prije svega da se cijene znanje, umijeće, poštenje. Onda tek kada postavimo takva pravila igre, mladi ljudi će moći sami da odluče da li žele da ostanu negdje vani ili da se vrate“, kaže psiholog Srđan Puhalo.

Jusuf Žiga navodi da će BiH, ukoliko se ovakav trend nastavi, postati društvo starih:

„Nesaglediv je to gubitak za ovakve male zajednice kao što je bh. društvo koje broji jedva tri i po do četiri miliona stanovnika i zaista je nerazumljivo zašto se društvo ovako odnosi prema mladom čovjeku.“
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG