Dostupni linkovi

logo-print

Zašto mladi iz BiH obrazovanje traže van zemlje?


Studenti u BiH, Ilustrativna fotografija

Studenti u BiH, Ilustrativna fotografija

Zbog prednosti koje donosi studij u državama Evropske unije, ali i zbog blizine zemalja članica, prije svega Hrvatske i Austrije, sve više mladih iz Unsko-sanskog kantona odlazi po akademsko znanje izvan granica Bosne i Hercegovine. Među njima je i Hata Botonić, koja je ovih dana proglašena najboljim studentom Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Iako su troškovi studiranja približno isti kao u Bosni i Hercegovini, mogućnost rada uz studiranje i pronalazak posla nakon dobijanja diplome razlozi su što je i Lamija Filan upisala studij arhitekture u Gracu.

Lamija Filan

Lamija Filan

„Uslov za upis sam stekla tako što sam prvo u Banjaluci upisala arhitekturu, a nakon dugog razmišljanja, shvatila sam da je bolje da studiram u nekoj od zemalja Evropske unije, zbog mogućnosti koje se pružaju u toku studiranja, a i poslije. Približavanje ulaska Bosne i Hercegovine u EU treba što prije ubrzati zbog mogućnosti koje EU pruža mladim ljudima, prvenstveno u zapošljavanju.“

„Ja studiram na odsjeku za elektrotehniku, a univerziteti pružaju veliku mogućnost da se mladi ljudi tokom studiranja mogu osamostaliti, naći posao, steći iskustvo na praktičnom radu, a diploma je priznata u cijeloj Evropi, pa možemo lakše naći posao.“ – kaže Elma Skalić.

Za studij medicine u susjednoj Hrvatskoj opredijelila se Hata Botonić, Bišćanka koja je nedavno dobila prizanje najboljeg studenta Medicinskog faukulteta u Zagrebu.

„Mislim da je najbitnije da ne zaboravimo odakle dolazimo, iz koje države, iz kojeg grada. Ovaj je fakultet, gdje ja studiram, u kooperaciji sa mnogim fakultetima, ne samo s Amerikom već s cijelim svijetom, te nije isključeno da možda jednog dana odem negdje raditi vani.“

Svjesni su prednosti eventualnog ulaska BiH u porodicu Evopske unije i studenti domaćih fakulteta, ali i bolne činjenice da će ih većina nakon diplome godinama čekati priliku da makar odrade pripravnički staž. A zaposlenje, kažu, to je već nešto što je samo dio mašte.

„Magistrirala sam ove godine i mislim da Evropska unija pruža velike mogućnosti, prvenstveno mladima, što se tiče posla. Znamo kakva je situacija u našoj državi – mi mladi samo čekamo, nadamo se boljem, tako da, ko god ima priliku da ide negdje dalje, bolje da ide.“ - kaže Bjanka Bajer, magistrica sporta i tjelesnog odgoja.

„Kada se postavi pitanje procesa pridruživanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, vidim to kao pozitivnu stvar, kao boljitak i oporavak naše države, i jednu veliku šansu za mlade ljude, za njihovo zapošljavanje, za ispunjenje njihovih ambicija, snova itd.“- stav je Edite Zilić, apsolventice Pravnog fakulteta.

„Proces približavanja BiH Evropskoj uniji vidim kao boljitak i oporavak Bosne i Hercegovine, a prije svega kao šansu da mi mladi možemo nakon školovanja dobiti posao i ostati u svojoj domovini.“ – dodaje Rabija Kustović, treća godina Ekonomskog fakulteta.

Čini se da su svi - osim onih koji odlučuju - svjesni prednosti koje ubrzanje procesa približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji nosi. Armin Amidžić, Udruženje ABC koje okuplja mlade obrazovane ljude i koje je nosilac mnogih društvenih aktivnosti u Bihaću:

Armin Midžić

Armin Midžić

„Treba shvatiti da je svakom čovjeku u Bosni i Hercegovini najvažnije da Evropska unija osigurava mir, a kako je poznato da su Bosna i Hercegovina i Balkan turbulentno područje, građani bi se, vjerovatno, pristupom u EU osjećali sigurnije. Svakoj članici Evropske unije osiguran je pristup sredstvima iz fondova te razne druge povlastice, posebno u smislu zastupanja interesa Bosne i Hercegovine na globalnoj razini. S našim ulaskom na evropsko tržište rada, radnici Bosne i Hercegovine mogli bi konkurirati na tom tržištu, a naše tržište od tri i po miliona stanovnika automatski povećalo na 800 miliona stanovnika, što nije zanemarivo, te bi se time mogla smanjiti nezaposlenost u Bosni i Hercegovini.“

Glavni problem tu jeste što naša privreda nije dovoljno razvijena, tako da naši proizvodi nisu konkurentni za plasman na evropsko tržište, pa na tom polju i ne bismo osjetili benefit kakav bismo trebali, jer će naš vanjskotrgovinski deficit ostati i dalje isti ili će se čak i povećati. Kako ubrzati taj proces, treba pitati odgovorne koji se nalaze na vlasti. Mislim da to nije neka komplikovana matematička formula, s tim što u Bosni i Hercegovini, umjesto jedne formule imamo tri, ali, oni samo treba da rade svoj posao i da više misle o narodu a manje o sebi. Ostalo će samo doći.“ – kaže Armin.

Za zastoj u procesu približavanja evropskim integracijama uglavnom svi naši sagovornici krive političare.

  • 16x9 Image

    Dženita Duraković

    Novinarstvom se bavi od 1993. godine. Prva novinarska iskustva stekla u Radio Bihaću gdje još uvijek radi kao novinar i urednik informativnog programa. Dopisnik redakcije Radija Slobodna Evropa iz Bihaća i BIRN-a za Unsko-sanski kanton.

XS
SM
MD
LG