Dostupni linkovi

logo-print

Zašto je uspješna Putinova propaganda?


Čovjek gleda prenos Putinovog obraćanja na državnoj TV, Krim, april 2014.

Čovjek gleda prenos Putinovog obraćanja na državnoj TV, Krim, april 2014.

Tekst Spiegela, priredila Sabina Čabaravdić

Uz pomoć vijesti i izvještaja kakve emituju Russia Today i Ruptly, Kremlj nastoji preoblikovati način na koji svijet razmišlja o Rusiji. I taj je zadatak uspješno obavljen: Vladimir Putin je osvojio propagandni rat nad Ukrajinom, a Zapad se podijelio.

Ivan Rodionov, 49-godišnji direktor je novinske agencije Ruptly, ured mu se nalazi u Berlinu, na Postdamer Platz-u, u poslovnoj zgradi koja direktno gleda na zgradu Bundestaga. Rus koji govori njemački skoro bez akcenta i predstavlja se kao novinar, ali bi ga se lako moglo pomiješati sa Putinovim portparolom.

U nekoliko emisija na različitim njemačkim televizijama on je javnosti pojasnio kako zapadni mediji potpuno pogrešno prikazuju situaciju u Ukrajini.

Rodionov osporova navode da su se ruski vojnici infiltrirali na Krim prije spornog referenduma i aneksije. On kaže da "radikalni stavovi desničara" u Kijevu, a ne Rusija, predstavljaju prijetnju. "Zapadni političari “, kaže on, "ili pomažu direktno ili barem skreću pogled."

Video novinska agencija Ruptly, osnovana je prije godinu dana, a financira je ruska Vlada. Oko 110 ljudi iz Španije, Velike Britanije, Rusije i Poljske dan i noć rade na video pričama koje se onda prodaju svjetskim medijima.

Nije to vidljivo na prvi pogled, ali Ruptly je zapravo Televizija Kremlja. Osim Putinovih govora, tu su i brojni video zapisi o hapšenju članica Pussy Riot ili snimaka ruskih opozicionara. Ali kada je riječ o istočnoj Ukrajini, agencija nudi gotovo isključivo videa koja su naklonjenija proruskim pristašama takozvane " Narodne Republike Donjeck", koju su osnovali separatisti.

Također ćete naći masu izjava desničara: poput britanskog Nick-a Griffin-a ili njemačkog ekstremiste Olafa Rosea, ideologa neonacističke Nacionalne demokratske stranke (NPD), koji spletkari i širi mržnju prema Evropskoj uniji.

Propaganda s pozicije Kremlja

Rodionov kaže da je od svog osnutka Ruptly privukao 14 velikih pretplatnika i više od 200 klijenata. Subvencije iz Moskve omogućile su Ruptlyu da ponudi profesionalno proizvedena videa za cijenu prihvatljiviju od onih koje nude ostali “proizvođači” vijesti.

Bitka za Ukrajinu vodi se različitim sredstvima - oštrim riječima i mekom diplomacije, prirodnim plinom, oružjem i obavještajnim službama. No, možda najvažniji instrumenti su internet, novine i televizije, uključujući i navodno neutralne novinare i stručnjake iz cijelog svijeta koji šire propagandu s pozicija Kremlja.

Putinova vlada ulaže oko 100 miliona eura godišnje u ruske medije izvan Rusije, kako bi se utjecalo na javno mnijenje na Zapadu.

Kada se govori o moskovskoj medijskoj politici, izvori iz Kremlja izrazito su zadovoljni ovih dana. "Možda smo dobili rat u Gruziji 2008., ali smo izgubili propagandnu bitku protiv Amerike i Zapada", kaže jedan zaposlenik Putinove mašinerije. "Zahvaljujući Russia Today i internetu, ipak se sada mi primičemo pobjedi", dodaje.

Dok Ruptly još uvijek punom parom radi da bi se na video tržištu etablirao kao alternativa za Reuters i Associated Press, Russia Today se uspješno učvrstila, nadmašivši nedavno i američki CNN u video zapisima na YouTube.

Ispred njih je, sa milijardu i 200 miliona gledalaca jedino BBC. U Velikoj Britaniji, Russia Today ima više gledalaca nego Euronews na nivou cijele Evrope. A u mnogim američkim gradovima Russia Today je najgledaniji strani TV kanal.

Dvije i po hiljade zaposlenika svoje programe emituje na ruskom, engleskom, španskom i arapskom, a uskoro se otvara i kanal na njemačkom jeziku. S Njemačkom će biti dodan uskoro.

Trijumfalni pohod Putinova radio-televizija počela je u bivšoj tvornici na sjeveroistoku Moskve, kada je 2005.godine ruski predsjednik naredio: "Razbijte monopol anglosaksonskih masovnih medija".

Ruptly i Russia Today samo su najvidljiviji instrumenti koje Kremlj koristi. Druge propagandne metode možda su manje uočljive, ali takodje efikasne.

Kada, na primjer, urednici njemačkih talk-show programa pozovu ruske novinare da govore o krizi u Ukrajini, oni su gotovo po pravilu sveznalice koji se mogu ravno zaposliti u propagandnom odjeljenju Kremlja. Urednici ih naravno vole uzeti u svoje emisije jer su provokativni za ostale goste u studiju, pa je rasprava interesantna.

Osim toga, riječ je o novinarima koji su do juče bili oštri kritičari Vladimira Putina, ali su u međuvremenu prešli na “onu stranu”. Sa svojim starim imidžom međutim, djeluju uvjerljivo.

Manipulacija na društvenim mrežama

Oni koji čitaju komentare ispod tekstova o Ukrajini, primjetiće da su slični kao “jaje-jajetu”, tj. da se koristi ista argumentacija. Moskovski nezavisni poslovni dnevnik Vedomosti izvijestio je nedavno da od početka ukrajinske krize predsjednikova administracija stalno testira kako se može internet iskoristiti u propagandne svrhe.

Vedomosti piše da su angažovani ruski emigranti, u Njemačkoj npr., koji su se pretvorili u “profesionalne komentatore” na Facebooku, ali i na web stranicama različitih medija. Rukopis je isti, potpisi su različiti.

Osim toga, njemački novinari i urednici, na dnevnoj bazi, dobijaju pisma i e-mailove koji im nude "eksplozivne informacije o krizi u Ukrajini". Ti "izvori " često spominju da imaju dokaze o desničarskoj prirodi vlasti u Kijevu vlasti koje bi željeli da se dostave novinarima. Pisma su napisana na njemačkom, ali su u pitanju ruske fraze koje su doslovno prevedene, tako da se stječe dojam da su ih pisali ljudi kojima je ruski maternji jezik.

Posljednjih mjeseci koriste se i ostali oblici propagande. Primjećeno je da su razgovori zapadnih diplomata prisluškivani, da bi bili objavljeni na način koji odgovara ruskim interesima, poput već čuvenog “fuck EU”, američke zvaničnice Victorie Nuland. Ili izjave estonskog ministra vanjskih poslova koja je trebala dokazati da se zna ko je kriv za ubistva demonstranata u Kijevu (a da to nisu Rusi).

Kremlj takođe spretno iskorištava antiamerički sentiment mnogih zapadnih Evropljana, tvrdeći, na primjer, da su američki plaćenici i konzultanti bili raspoređeni u istočnoj Ukrajini. Čak ni danas ne postoje dokazi koji bi potkrijepili bilo koji od ovih navoda.

Nasuprot Moskvi, koja ulaže napore, nezavisni zapadni mediji tavore u neaktivnosti. Mnoge su novine i TV kuće u nedostatku novca zatvorile svoje urede u Moskvi, što je stvorilo manjak stručnjaka koji mogu ponuditi poštenu analizu onoga što se zapravo događa.

Činjenica je takođe da rusko ispiranje mozga ima efekta. Kada je, uoči izbora za Evropski parlament, njemački ministar vanjskih poslova Frank - Walter Steinmeier, javno nastupio na berlinskom Alexanderplatzu, ljevičari su ga izviždali, uzvikujući "Zaustavite naciste u Ukrajini!". Moskva je proteste registrovala sa zadovoljstvom, a mediji bliski Kremlju o tome opširno izvjestili.

Najveći uspjeh

Svrha ove medijske borbe nije samo transformisati Evropljane i Amerikance u obožavatelje Vladimira Putina, nego se ruski predsjednik takođe usmjerio i na svoje građane, koje hoće uvjeriti da su “ON i Rusija” neodvojivi pojmovi.

Putinov najveći propagandni uspjeh je činjenica da većina Rusa danas vjeruju kako u Kijevu vladaju fašisti. Uz “spin mašinu” koja radi punom parom, ne treba nikoga iznenaditi da je nedavno provedena anketa pokazala kako bi 86% Rusa ponovno izabralo Putina za predsjednika.

Još u novembru prošle godine u sličnoj anketi više od polovine stanovnika Rusije izjavilo je da bi glasalo za nekog drugog kandidata, samo da to ne bude Vladimir Vladimirovič.

Kampanja koja ide uz ukrajinsku krizu je sofisticirana, uspješnija i od najboljih propagandi iz vremena Sovjetskog saveza. Kremlj je uspio na površinu izvući osjećaje koji su duboko ukorijenjeni u rusku psihu: čežnju za carskom veličinom, antiamerikanizam i ponos zbog ruske pobjede nad Hitlerovom Njemačkom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG