Dostupni linkovi

logo-print

Zašto je crnogorska opozicija nemoćna i konfuzna?


Protest protiv inauguracije Filipa Vujanovića na Cetinju, maj 2013.

Protest protiv inauguracije Filipa Vujanovića na Cetinju, maj 2013.

Crnogorska opozicija ovih dana zasipa javno mnjenje idejama o daljem djelovanju u cilju smjene aktuelne vlasti. Nameće se pitanje, da li se radi o smislenom nastupu ili o inicijativama koje proizvode konfuziju i jačaju utisak dezorjentisanosti opozicionih subejkata?

Visoki funkcioneri najjačeg opozicionog Demokratskog fronta jedno su vrijeme zagovarali proteste kao jedino preostalo rješenje u brobi protiv vlasti koju optužuju da zloupotrebljava sistem. Iako su se pominjali i datumi za održavanje protesta u jednom trenutku nadvladala je procjena lidera DF-a Miodraga Lekića da se u proteste ne može ući ishitreno pa su opozicioni lideri lansirali ideju o formiranju prelazne vlade. I ta je priča okončana nakon što je vladajuća Socijaldemokratska partija, koja već mjesecima oštro kritikuje većeg koalicionog partnera, saopštila da nije raspoložena da uđe u takav aranžman.

Zatim su se lideri vodećih konstituenata fronta vratili na priču o protestima, a predsjedništvo je dalo nalog da se na terenu ispita raspoloženje građana i birača za ovu incijativu. Uporedo, jedan od članova predsjedništva lansirao je ideju o bojkotu parlamenta a javno se pominje i mogućnost da se u bojkot krene paralaleno sa protestima. Za razliku od prelazne vlade, ideja o protestima nema podršku svih opozicionih partija - Pozitivna Crna Gora je otvoreno protiv, dok lider Socijalističke narodne partije kaže da mu more inicijativa izgleda kao citiram – švedski sto.

Poslednja je ideja o formiranju vlade u sjenci koju je promovisao Građanski pokret, ali je i ta inicijativa izazvala konfuziju nakon što je lider jednog od konstituenata Demokratskog fronta kazao da mu laska ponuda da bude na čelu te Vlade, što je kasnije demantovano. Zbrku je začinila i Partija udruženih penzionera i invalida koja je najavila formiranje svoje vlade u sjenci, ali i svoje "obavještajne službe" koja bi, saopšteno je, na terenu pratila zloupotrebe vlasti.

Daliborka Uljarević

Daliborka Uljarević

Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje kaže da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj depresiji – političkoj, socijalnoj i ekonomskoj – u kojoj nedostaje vizije, osmišljene akcije i konkretnih rješenja od strane politčkih aktera, prevenstveno od ostrane opozicije koja želi da mijenja stvari.

„Ja ne bih rekla da mi imamo inflaciju ideja već uktrkivanje u proizvodnji populističkih političkih dešavanja, primarno radi skretanja pažnje na sebe, odnosno na one koji takva dešavanja kreiraju, sa ciljem zadržavanja dijela političkog prostora. To djeluje često karikaturalno i svakako je demotivirajuće za građane i bilo kakav građanski aktivizam. Ono što svakako najviše zabrinjava je ubijanje svake nade da Crna Gora može krenuti putem demokratizacije i evropeizacije ukoliko nemamo neke spektakularne i revolucionarne promjene, što je naravno za svakog ko ozbiljno promišlja društvene mogućnosti i tokove neozbiljno i opasno, i svakako će se samoj opoziciji vratiti kao bumerang“, kaže Uljarević.

Bivši poslanik, danas advokat, Dragan Šoć kaže da opozicija, objektivno, pred sobom nema mnogo mogućnosti.

„Ona djeluje u parlamentu, ali je to djelovanje bez nekog velikog uticaja, vlast ne reaguje na to. Nisam siguran da sve te ideje o protestima nijesu pomalo nerealne. Prosto ne vjerujem da mogu da proizvedu efekat koji opozicija očekuje i ne znam čemu sve to. Opozicija nema mnogo mogućnosti, ili da radi svoj posao u parlementu i priprema se za izbore, u pokušaju da dođu do nekog programa i zajedništva koje bi motivisalo birače da promijene dosadašnje odluke. Ne znam kako bih to prokomentarisao, nisam siguran da i oni sami znaju kuda bi i šta bi htjeli“, konstatuje Šoć.

Daliborka Uljarević smatra da su uzroci ovakvog stanja prilično kompleksni.

„To je posljedica nefunkcionalnosti crnogorskog političkog izbornog sistema, koja održava horničnu vještačku podijeljenost društva, stvara pat-poziciju i tromost društvenih procesa, uključujući i toliko potrebnu smjenjivost lidera i utvrđivanje odgovornosti, kako u vlasti tako i u opoziciji. I ovakva situacija na duže staze ne ide u prilog reformi i razvoju društva, ali svakako je korsina za određene partikularne interese. Ti su interesi primarno u vlasti, ali ih ima i u opoziciji što postaje sve očiglednije, u poslednjem periodu.“

Na pitanje kome takva situacija ide na ruku Dragan Šoć kaže.

„Opoziciji ne ide. Uočljiva je njihova razjedinjenost, svađe, cijepanja. I mislim da će to proizvesti veći efekat nego nagovještaj ili pokušaj protesta. Prosto je prošlo vrijeme svega toga. Kako da motivišete ljude? Realno posmatrano, to ide na ruku vlasti. Nažalost“, zaključuje naš sagovornik.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG