Dostupni linkovi

logo-print

Umjesto veselja zbog završene školske godine i svečanog trenutka uzimanja đačkih knjižica, djeca u selu Kotorsko, nedaleko od Doboja, su odbila da ih uzmu.

Razlog je što im umjesto bosanskog jezika, predmeta kojeg su imali cijelu školsku godinu i udžbenika iz kojih su učili, u knjižicama piše bošnjački jezik.

To je povod zbog kojeg su njihovi roditelji održali protest, najavljujući kako će svjedočanstva preuzeti onda kada se iznađe adekvatno rješenje.

"Ako su do sada pisali bosanski, zašto sada pišu bošnjački, u tako kratkom vremenu", pita se roditelj Emina Ahmić.

Odgovor daje direktor osnovne škole u Kotorskom Duško Lukić.

"Mi smo dobili instrukcije u Ministarstvu da izdamo svjedočanstva pod nazivom bošnjački jezik", kaže Lukić.

Ocjene iz đačke knjižice, ustupio Mirsad Dautović

Ocjene iz đačke knjižice, ustupio Mirsad Dautović

Bošnjački, umjesto bosanskog jezika, upisan je i u đačke knjižice u selu Rizvanovići, nekoliko kilometara od Prijedora. Mirsad Duratović, čija djeca su uzela đačke knjižice, kaže kako su cijelu školsku godinu učili bosanski jezik, te da je ovo prvi put za petnaestak godina da se u tamošnjoj školi upisuje bošnjački jezik.

"Ne postoji bošnjački jezik. Moje dijete nikada u toku školske godine nije dobilo ni jednu ocjenu iz bošnjačkog jezika i u dnevniku stoji bosanski jezik. Na osnovu čega je zaključena ocjena, iz nekog nepostojećeg predmeta", pita se Duratović.

Svoje negodovanje, kaže Mirsad, uskoro će iskazati i direktoru škole Stevici Đogazoviću, koji tvrdi za naš radio kako je instrukciju za to dobio od entitetskog ministarstva prosvjete.

"Sve informacije možete dobiti u Ministarstvu i Pedagoškom zavodu. Mi smo dobili takvu instrukciju", kaže Đogazović.

No, da li direktori u Kotorskom i Rizvanovićima govore istinu - pitanje je koje se nameće ako se u obzir uzme činjenica da je u školama poput onih u Srebrenici, Kozarcu kod Prijedora ili Janji kod Bijeljine, gdje nastavu pohađa više stotina djece bošnjačke nacionalnosti, u đačke knjižice upisan bosanski jezik, kao i sve godine unazad.

Nastavnik osnovne škole u Janji Samir Baćevac za RSE ističe da nikakav nalog nadležnog ministarstva u školu nije došao.

"Ja sam maloprije imao razgovor sa direktoricom naše škole. Ona ni dan-danas nema nikakvu pismenu uredbu, ima nekih usmenih instrukcija, ali ništa pismeno", navodi Baćevac.

Naloga nije bilo ni u osnovnoj školi u Srebrenici, potvrdio je direktor te obrazovne ustanove Marinko Backović.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Bosanski jezik je upisan i za oko 400 učenika bošnjačke nacionalnosti u Kozarcu kod Prijedora. Jedan od roditelja Teufik Kulašić kaže kako, uprkos tome, ono što se dešava u drugim školama pokazuje da su djeca ponovo postala sredstvo za političko manipulisanje.

"Ovo su provokacije i pokušaji da se meni zgadi što sam se vratio. Pokajao sam se, jer smo mi povratnici, neki drugi, treći red građana, a u istoj državi živimo. Hoću da budem u mjestu gdje sam se rodio i to mi je bila želja. Ne vidim razloga da i moje dijete nema uslove koje imaju i sva druga djeca u cijeloj Bosni i Hercegovini", poručuje Kulašić.

U Ministarstvu prosvjete niti potvrđuju, niti demantuju da postoji neki nalog kojeg su izdali. Oni se pozivaju na Ustav bosanskohercegovačkog entiteta, Republika Srpska, u kojem je navedeno kako su službeni jezici RS-a: jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda.

"Pošto u Ustavu stoje nazivi srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda, a u skladu sa tvorbenim pravilima srpskog jezika, izvedeni su i nazivi srpski, hrvatski i bošnjački jezik", kaže pomoćnica ministra Radmila Kocić- Ćućić.

Podsjetimo, Ustav Bosne i Hercegovine, kao najviši akt države, priznaje tri službena jezika- bosanski, hrvatski i srpski. Sva tri jezika su primjenjivana u obrazovnom sistemu u cijeloj Bosni i Hercegovini.

"Osim ove ekonomske situacije kakva je za svakoga, bez obzira koje je nacije, sada se još moramo baviti i time kako nam se jezik zove, a to je najmanje bitno u odnosu na ono što većina je gladna", zakjučuje Teufik Kulašić iz Kozarca kod Prijedora

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG