Dostupni linkovi

logo-print

Započela kampanja za izbore za Europarlament


Evropski parlament

Evropski parlament

U ponedjeljak je započela do sada najdulja izborna kampanja u povijesti hrvatske demokracije – punih 47 dana će 25 lista uvjeravati hrvatske građane da su upravo njihovi kandidati najbolji predstavnici Hrvatske u Europskom parlamentu. Bira se 11 zastupnika, jedan manje nego godinu ranije, a izbori se održavaju 25. svibnja. Analitičari su podijeljeni oko toga hoće li se ponoviti slaba izlaznost kao na prošlim europskim izborima, kada je izišlo nešto više od 20 posto birača.

Da se pita stranačke lidere, hrvatski građani bi na izborima za Europski parlament 25. svibnja izabrali bar stotinu zastupnika od njih ukupno 751. Ipak, bira ih se svega 11, jedan manje nego godinu ranije. Bira se eurozastupnike za razdoblje od 2014. do 2019. godine. Sve relevantne stranke istakle su vlastite liste ili formirale koalicijske liste – prijavilo se 7 koalicijskih i 18 stranačkih lista.

Vladajuća Kukuriku koalicija lijevog centra formirala je listu od svih stranaka koalicije – socijaldemokrata, narodnjaka, istarskih regionalista i umirovljenika, a na njihovoj listi je i Milorad Pupovac kao predstavnik Samostalne demokratske srpske stranke. Zašto glasati za ovu koaliciju, objašnjava dosadašnja socijaldemokratska eurozastupnica i kandidatkinja na ovim izborima Biljana Borzan:

„U Europskom parlamentu većinu je u zadnja dva mandata tvorila desnica, odnosno konzervativne stranke u koje spada u HDZ. To je opcija koja je sve nas, dakle cijelu Europsku uniju uvela u krizu i definitivno nisu oni koji mogu izvući Europsku uniju iz krize, jer očito nemaju svoja rješenja. U tom smislu vidim i veliku prednost i nas kao socijaldemokrata u Hrvatskoj“, kaže Borozan.

HDZ je također formirao koalicijsku listu sa 7 HDZ-ovaca, dvoje pravaša od kojih je jedna kontroverzna Ruža Tomašić, seljacima i HDZ-ovom umirovljeničkom strankom. Oni su na prošlim euroizborima osvojili 6 mjesta, jedno više nego socijaldemokrati, a na prvih 6 mjesta na ovim izborima čak su 4 žene. Zašto glasati za njih, objašnjava HDZ-ova eurozastupnica i kandidatkinja Ivana Maletić:

„Ljudi će još dodatno prepoznati činjenicu da smo birali kandidate prema znanju, prema dodanoj vrijednosti u Europskoj uniji, ali i za Republiku Hrvatsku. I to nije rezultat političkih dogovora, od čega se u najvećoj mjeri sastoji lista SDP-a“, navodi Malešić.

Obje velike stranke ulaze u ove izbore sa izrazito niskom potporom birača – socijeldemokrate podupire 20,3 posto, a HDZ milimetar više - 20,4 posto. HDZ je potresla prvostupanjska presuda za korupciju i službena potvrda da je njihov glavni tajnik Milijan Brkić prepisao diplomski rad na Policijskoj akademiji, a vladajuću koaliciju lijevog centra opterećuje vrlo veliko nezadovoljstvo građana ekonomskom situacijom, a i nekoliko korupcionaških afera.

Zato su stranke desno HDZ-a formirale vlastitu koaliciju, gdje je glavna Glavaševa stranka, a lijevo od socijaldemokrata su dvije stranke koje bi komotno mogle dobiti po jedno mjesto – laburisti i lijeva ekološka stranka Orah – Održivi razvoj Hrvatske. Aktualni eurozastupnik i nositelj laburističke liste Nikola Vuljanić upozorava da građani i dalje ne razumiju važnost ovih izbora:

„Mislim da je jedan dio građana to shvatio, ali je on još uvijek premalen zahvaljujući Vladi koja ništa nije napravila da angažira medije da objasnite važnost i način funkcioniranja izbora za Europski parlament", tvrdi Vuljanić.

Orah bivše ministrice ekologije Mirele Holy zalaže se i za legalizaciju marihuane i revitalizaciju uzgoja konoplje:

„Legalizacija marihuane je vrlo mali segment te politike. Mi smatramo da je licemjerno dozvoljavati konzumaciju alkohola i cigareta, koje daleko brže stvaraju ovisnost i alkohol izaziva daleko teže društvene posljedice u odnosu na jednu biljku koja može imati jako velik gospodarski potencijal za Hrvatsku.“

Upravo te dvije stranke, kao i pojava Nacionalnog foruma koji se pokušava ugurati u centar motivirat će građane da ovoga puta masovnije iziđu na euroizbore, procjena je političkog analitičara Nenada Zakošeka:

„Imamo niz novih natjecatelja i koalicija koje bi mogle motivirati dio biračkog tijela koji je pred godinu dana ostao kod kuće. Ja bih bio jako iznenađen ako izlaznost ne bude barem 30 posto“, konstatira Zakošek.

Međutim, mnogo je više skeptika. Politička analitičarka Mirjana Popović očekuje i lošiju izlaznost nego godinu ranije, a o važnosti tih izbora kaže:

„Ti su izbori prije svega važni za političke stranke u Hrvatskoj jer se pretvaraju u međustranačko nadmetanje. Ja ni na ovim izborima ne očekujem nametanje nekih europskih tema ili stvarnih vanjskopolitičkih tema. To će se opet svesti na obračun između HDZ-a i SDP-a.“

A na vanjskopolitičkom planu?

„Oni su važni samo zbog toga što se dešava određeno preslagivanje unutar Europskog parlamenta , i postaje izuzetno važno koja će frakcija biti jača, jer će to na neki način imati utjecaja i na izbor predsjednika Europske komisije. Tako da – ako gledamo globalno na razini Europske unije – to će biti važni izbori, a ako gledamo pojedinačno, lokalno po zemljama, vjerojatno nije Hrvatska po izraženom interesu čak ni najgora“, zaključuje Mirjana Popović.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG