Dostupni linkovi

logo-print

Zapadni Balkan ostaje još dugo pred vratima EU


EU zastava u sjedištu evropskih institucija u Briselu, foto iz arhive

EU zastava u sjedištu evropskih institucija u Briselu, foto iz arhive

Nerealno je očekivati da će ubrzo nakon Hrvatske i ostatak Zapadnog Balkana postati dijelom EU. Osim političkih elita, veliku odgovornost za sporost u reformama snosi i međunarodna zajednica, ali i građansko društvo nesklono promjenama stanja permanentne krize koje društvo živi proteklih dvadesetak godina. Napretka ipak ima, ali nije dovoljan.

Ovo su, uz ostalo, poruke međunarodne konferencije „Društvene, političke i ekonomske promjene na Zapadnom Balkanu“, koja je u Sarajevu okupila veliki broj istraživača, analitičara i sociologa iz cijele regije.

Proces pridruživanja EU je izuzetno zahtjevan i kompliciran kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana gdje mnogi unutrašnji problemi i nacionalna pitanja nisu riješeni.

Florian Bieber, voditelj Centra za jugoistočnoevropske studije pri Univerzitetu u Gracu, upozorava i na ekonomsku krizu koja potresa EU, zbog čega jača eurosekpticizam i svojevrsni otklon prema novim članicama.

"Hrvatska je trebala pet i po godina da završi pregovore o članstvu. Ako dodate još dvije godine za proces ratifikacije, onda će sljedeća zemlja biti član za najranije sedam, osam godina. I ako dodate još druge zemlje, kao BiH, Srbija, Makedonija, koje imaju nekih složenih problema koji će to usporiti, mora se računati da će za to trebati najmanje 10 godina ili više. A onda postoji i taj politički problem u EU – volja za dalje proširenje je prilično niska“, napominje Bieber.

"Čak i koncept tzv. Zapadnog Balkana vjestački je napravljen kako bi međunarodana zajednica opravdala svoju inertnost, kaže Bieber.

EU je, navodi Bieber, napravila najmanje tri propusta u odnosu na Zapadni Balkan.
Prvi se odnosio na kraj osamdestih i početak krize na prostoru bivše Jugoslavije, koju EU nije ozbiljno shvatila i nije ponudila pomoć u tranziciji zemlje. Drugi propust bila je mlaka reakcija na ratna dešavanja, dok se treći odnosi na sporost u evropskoj integraciji regiona.

Čak i koncept tzv. Zapadnog Balkana vjestački je napravljen kako bi međunarodana zajednica opravdala svoju inertnost, dodaje Bieber:

„Da se pravi ta razlika, da se kaže da ima razloga da taj region ne bude u EU, toliko je drugačiji. Ako gledamo suštinski, to nije tačno. Znači da moramno da stavimo region iz naučne perspektive na pravo mjesto - on je u jugoistočnoj Evropi i sa mnogim sličnostima drugim zemljama, uključujući Grčku, Rumuniju, Bugarsku.“

Nedovršena demokratija

Za Dobrilu Govedaricu, iz Fonda otvoreno društvo Sarajevo, najveća odgovornost je ipak na lokalnim političkima elitama, koje se i dalje samo deklarativno zalažu za integracije i evropski put. Dodaje kako bi apsurdno bilo govoriti da napretka nema, iako su očekivanja bila mnogo veća.

„Moramo biti pošteni i sjetiti se onih kasnih 90-ih i ranih 2000-ih godina kad nije bilo slobode kretanja, kad je to bio čak i unutar BiH problem. Danas je ipak drugačije. Neke reforme su napravljene. Primjedbe na poštivanje ljudskih prava, provedbu vladavine prava nisu tako drastične kakve su bile prije 10 godina“, navodi Dobrila Govedarica.

Eric Gordy

Eric Gordy

Međunarodni ekspert za Balkan Eric Gordy kaže kako je u zemljama regiona danas na sceni tzv. nedovršena demokratija. Unatoč postojanju etničkih tenzija, ekonomski odnosi se razvijaju, zemlje surađuju i ta vrsta iskrenosti je neophodna za normalizaciju stanja.

„Zbog samih društava u regionu, mislim da je to više nego neophodno. A za EU - EU ako nešto ne cijeni, onda je to iskrenost. EU cijeni proceduru, što znači da će nastaviti da postavlja uslove i ako budu uslovi ispunjeni na sasvim formalan način, to će im biti dovoljno“, smatra Eric Gordy.

Koliko su s druge strene građani nezadovljni najbolje pokazuju izbori u Srbiji, koje je Gordy poredio sa nekom vrstom arapskog proljeća:

„Drukčiji je ambijent. To nije pobjeda jedne stranke, kakva god da je, nego je to pobjeda popularne frustracije sa vladajućim sistemom, izraz otuđenosti velikog dijela populacije od političkih stranaka uopšte.“

Za istinske društvene, političke i ekonomske promjene, zaključuje Gordy, nepohodan je veći društveni angažman, koji se danas paralelno odvija mimo interesa lokalne ali i politike EU.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG