Dostupni linkovi

logo-print
Parlament Federacije BiH usvojio je u utorak set antikoruptivnih zakona, a premijer Federacije rekao da time od utorka počinje „pisanje istorije“ kada je u pitanju borba protiv korupcije u BiH. Analitičari upozoravaju da BiH ima već usvojeno više od 10 antikoruptivnih zakona, i na entitetskim i na državnom nivou. No izvještaji pokazuju: što je više zakona usvojeno, to je veći indeks korupcije u BiH. Djelimično je to zbog loših zakonskih rješenja, koja idu u korist korupciji, a i ona rješenja koja su dobra se ne provode, ocjenjuju analitičari.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je set antikoruptivnih zakona. Riječ je o izmjenama Zakona o sudovima i Zakona o krivičnom postupku, te o prijedlozima zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala i oduzimanju nezakonito stečene imovine. Izmjenama Zakona o sudovima predviđeno je i formiranje posebnog odjela sličnog hrvatskom USKOKU.

Nakon usvajanja seta zakona, premijer Federacije Nermin Nikšić je izjavio:

„Ovo je dan kada se počinje pisati istorija Federacije, istorija borbe protiv korpucije i kriminala. Ovo su zakoni koje su obećavale sve vlade dosad da će donijeti, i svi parlamenti. Moram istaći da sam bio ponosan na ovaj sastav vlade koji se izdigao iznad političkih problema. Danas sam ponosan i na Parlament. Ipak je većina podržala danas ovaj set zakona i nadam se da će tako proći i u Domu naroda, i da ćemo uraditi i taj drugi korak. A onda treći, najteži, je početak primjene ovih zakona.“

No, čak ni dojučerašnji koalicioni partneri ne vjeruju u odlučnost Vlade FBiH da se uhvati u koštac sa korupcijom.

„Šta možemo očekivati kad su u prvoj godini postavljali svoje rođake, familiju, stranačke prijatelje na važne pozicije u državi, da su onda sljedeću godinu dana pokušavali da se međusobno razračunaju, a sljedeću godinu opet vode predizbornu kampanju pričajući istu priču koju su pričali prije četiri godine?“, konstatuje šef Kluba HDZ-a Marinko Čavara.

Šef Kluba SDA Ismet Osmanović napominje da bez primjene zakoni ne znače mnogo:

„Bojimo se hiperprodukcije zakona, hiperprodukcije različitih institucija u pravosudnom sistemu Federacije, i samim tim razvodnjavanja onoga što se zove ozbiljna borba protiv korupcije i organiziranog kriminala", kaže Osmanović.

Problemi u praksi

BiH ima već dovoljno usvojenih zakona za ozbiljnu borbu protiv korupcije, ocjenjuje Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa, no ti zakoni se ne primjenjuju, kaže Arapović:
Adis Arapović

Adis Arapović

„Nećemo pogriješiti ako kažemo da je to preko 10 zakona koje možemo svrstati u tu oblast antikoruptivnih pravnih normi. Same pravne norme, pored toga što mogu biti štetne, mogu biti samo mrtvo slovo na papiru. Već par godina svjedočimo relativno dobrom, povoljnom antikoruptivnom zakonodavstvu, recimo u vezi sa pitanjem financiranja poltičkih stranaka, ali to nije bila prepreka za protuzakonito ponašanje, za manipulaciju unutar izbornog procesa na štetu države izvrdavajući, ustvari, ključne osobine zakona, a u korist pobjede ili dobrog prolaza na izborima. Sam broj zakona koji je donesen, njihov sadržaj tek treba da se pokaže u praksi kao pozitivan i optimizirajući faktor za sistematsku borbu protiv korupcije u BiH, što dosad definitvno nije bio slučaj", naglašava Arapović.

U BiH je sistem korupcije tako organizovan da uvijek ima način da se radi „po zakonu“, a u korist onih koji se bave korupcijom, ocjenjuje Srđan Blagovčanin, iz Transparency Internationala BiH, navodeći primjer Zakona o javnim nabavkama, oblasti u kojoj je korupcija najizraženija:

„Postoji jako puno problema u praksi koji su opštepoznati, od onog famoznog cjepkanja ugovora da se ne morao raspisivati javni poziv, pa do naknadnih aneksa koji u potpunosti mijenjaju suštinu i način implementacije ugovora. Takođe je poznati način da se prilagođavaju u pozivima uslovi za unaprijed poznatog izvođača radova ili dobavljača usluga, tako da su to generalno najveći problemi. U tom smislu, naš je stav da je neophodno jačati antikorupcijske odredbe samog zakona i neophodno je osnažiti kapacitete institucija koje primjenjuju - prije svega mislim na ured za žalbe", kaže Srđan Blagovčanin.

Razlog za ovako visok stepen korupcije u BiH treba tražiti io u sprezi politike i sudstva, kaže predsjednik Udruženja građana Slobodna Republika RS Nikola Dronjak:

„U sprezi između tužilaštva i sudova, visoke politike, to sve uklopljeno u organizovani kriminal, tako da svi štite i nema ko da podnosi tužbe, nema ko da vodi istrage i na kraju nema ko da sudi u pogledu tih afera", naglašava Dronjak.

Arapović smatra da bez ozbiljnog opredjeljenja da se korupciji stane u kraj neće biti ni rezultata - uprkos usvojenim zakonima:

„Zakoni koje smo sada spominjali mogu doprinijeti poboljšanju stanja, ali samo pod uslovom da oni koji su donijeli zakon i oni koji su nadležni za njegovo provođenje zaista iskažu i političku i svaku drugu volju i odgovornost da zakone do kraja provedu u praksi. U suprotnom, to će biti samo još jedna omča oko vrata, moći ćemo sami sebe proglašavati normativno uređenom zemljom, a situacija u praksi će biti potpuno suprotna, pa je onda, možda, i bolje ne imati zakone, imati opravdanje zašto je stanje na terenu loše, nego imati dobre zakone koje niko ne provodi", zaključuje Arapović.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG