Dostupni linkovi

logo-print
Zastupnički dom Parlamenta BiH nije se u četvrtak izjašnjavao o prijedlozima zakona SNSD-a i SDS-a o ukidanju Suda i Tužilaštva BiH. Zastupnici nisu prihvatili stav Ustavnopravne komisije tog doma da za usvajanje zakona nema ustavnog osnova. Protiv ovakvog stava Komisije glasali su zastupnici iz Republike Srpske, tako da su oba prijedloga zakona biti vraćeni Komisiji na ponovno razmatranje.

Nigdje u regiji i šire nisu zabilježeni toliki pritisci na rad pravosudnih institucija na državnom nivou kao što je to slučaj u Bosni i Hercegovini. Već godinama Sud i Tužilaštvo BiH na meti su političara, a postalo je normalno da se mišljenje o njihovom radu donosi bez bilo kakvog stvarnog uvida u predmete kojima se najviše pravosudne instance bave.

Posljednji u nizu je zahtjev Republike Srpske za njihovo ukidanje s obrazloženjem kako se radi o neustavnim kategorijama. Tamošnji političari se pozivaju na Dejtonski sporazum, u kojem tih institucija nema.

„Jedina pravosudna institucija predviđena Ustavom BiH je Ustavni sud BiH, za koji vjerujemo da će uskoro ostati bez međunarodnih sudija Ustavnog suda“, kaže Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a i član Ustavno-pravne komisije u bh. Parlamentu.

S druge strane, punu podršku radu državnih pravosudnih institucija daju stranke sa sjedištem u Federaciji BiH.

Šefik Džaferović, poslanik SDA u Parlamentu Bosne i Hercegovine i predsjednik njegove Ustavno-pravne komisije, kaže kako se radi o vrlo važnim državnim institucijama od kojih zavisi ukupno funkcionisanje ustavno-pravnog poretka BiH.

„Kada pogledate kompletan Dejtonski sporazum, vi ćete vrlo jednostavno moći zaključiti da na nivou BiH ne samo da treba postojati Sud i Tužilaštvo BiH nego da treba postojati i vrhovni sud BiH kako bi se svim građanima BiH istim mehanizmom garantirao isti standard kad su u pitanju ljudska prava i ljudske slobode“, navodi Šefik Džaferović.

Već godinu dana predstavnici međunarodne zajednice pokušavaju ukazati na neophodnost postojanja pravosudnih institucija na državnom nivou. Istovremeno, izašle su u susret predstavnicima vlasti iz Republike Srpske prošle godine organizujući strukturalni dijalog o pravosuđu, a nakon što je taj bh. entitet zaprijetio referendumom.

Zbog toga, kako navode u OHR-u, međunarodna zajednica nema dileme u pogledu ustavnosti Zakona o osnivanju Suda i Tužilaštva BiH, koja je u dva navrata potvrđena i odlukama Ustavnog suda BiH.

„Svaka inicijativa da se državno pravosuđe ukine predstavlja direktnu prijetnju mogućnosti države da obavlja svoje ustavne nadležnosti. Visoki predstavnik pozvao je sve u BiH da otklone pritisak koji se vrši na pravosuđe i da poštuju podržavanje vladavine zakona“, navodi portparol Eldar Subašić.

Ustavni osnov neosporan

Apsurd predstavlja činjenica kako je Parlament BiH usvojio Zakon o osnivanju Suda prije deset, a Zakon o osnivanju Tužilaštva BiH prije devet godina, a danas se od te zakonodavne institucije traži da ga ukine.

Deceniju ranije, kao razlog za njihovo osnivanje navedena je neophodnost obezbjeđivanja sudske zaštite u osiguranju osnovnih ljudskih prava i sloboda zagarantovanih Ustavom BiH. Nadležnosti su predmeti koji se odnose na krivična djela ratnih zločina, organizovanog i privrednog kriminala, te korupcije.

S obzirom na tvrdnje političara iz Republike Srpske da se radi o neustavnim institucijama, profesor ustavnog prava Kasim Trnka o tome kaže:

„Istina je da u Ustavu BiH izričito se ne pominju ni Sud BiH, ni Tužilaštvo, ni Visoko sudsko i tužilačko vijeće, ali isto tako kod nabrajanja nadležnosti BiH, Kasim Trnka

Kasim Trnka

osim deset izričito navedenih nadležnosti, postoje još tzv. dodatne nadležnosti i kaže da BiH može preuzeti nadležnosti i u slučaju kada je to potrebno radi očuvanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti BiH, a s druge strane rečeno je u poglavlju o ljudskim pravima da je država BiH odgovorna za ostvarivanje ljudskih sloboda i prava u skladu sa najvišim evropskim standardima. Prema tome, svaka priča da ne postoji ustavni osnov za ove institucije je deplasirana, ne samo zbog toga što je sam Parlament nego što je najkompetentnija institucija u BiH - Ustavni sud to već u najmanje dva navrata potvrdio.“

Ne postoji država koja je pregovorala sa Evropskom unijom u dijelu koji se odnosi na pravosuđe a da nije imala pravosudne institucije na državnom nivou. Poslanici iz Republike Srpske kažu kako je to moguće i bez državnih institucija na način da, u ovom slučaju, bh. entiteti naprave neku vrstu koordinacije i pregovoraju.

Na naš upit da navede jednu zemlju koja je na takav način pregovarala, Lazar Prodanović odgovara:

„Postoji u Belgiji. Niz ministarstava ne postoji na državnom nivou i delegiranje pitanja od interesa za državu zajedno se koordinirano radi i provjeravaju mišljenja na nivoima vlasti.“

„Belgija ima svoj vrhovni sud, ima sve institucije na niovu države, pri čemu se elementi koji se, prije svega, tiču identiteta tih posebnih jezičkih grupa prenose određene kompetencije, dok u ključnim pitanjima ljudskih prava itd. nipošto nije dovedena u pitanje pozicija Vrhovnog suda Belgije“, navodi Kasim Trnka.

Iako je Ustavno-pravna komisija bh. Parlamenta utvrdila kako ne postoji zakonski osnov da se u državnom Parlamentu vodi rasprava o ukidanju Suda i Tužilaštva BiH, iz Republike Srpske najavljuju kako će zahtjev podnositi sve dotle dok ta tačka ne bude na dnevnom redu.

S druge strane, poslanici iz Federacije BiH traže aktivnije učešće međunarodne zajednice da zaštiti rad pravosudnih institucija. Činjenica je da u Bosni i Hercegovini rad izvršne, zakonodavne i sudske vlasti u nije odvojen. Za to će biti potrebno promijeniti političku filozofiju promišljanja postojećih elita i cjelokupni politički ambijent.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG