Dostupni linkovi

logo-print

Zakon o ništavnosti optužnica veliki korak unatrag


Hrvatski Sabor usvojio je Zakon o ništetnosti optužnica - ilustrativna fotografija: Enis Zebić

Hrvatski Sabor usvojio je Zakon o ništetnosti optužnica - ilustrativna fotografija: Enis Zebić

Zakon o ništavnosti kojeg je nedavno usvojio Sabor Hrvatske, a kojim se sve optužnice za ratne zločine koje je podigla bivša JNA, bivša Jugoslavija i Srbija, proglašavaju ništavnim prekinuo je uspješno započetu suradnju Hrvatske i Srbije na procesuiranju ratnih zločina i vratio je velik korak unazad.

Ovo ocjenjuje većina pravnih stručnjaka u toj državi. Njegovu provjeru ustavnosti zatražit će i predsjednik te države Ivo Josipović, koji je predlažio sklapanje posebnog međudržavnog sporazuma između Hrvatske i Srbije. On bi, kako je naveo Josipović, omogućio nastavak suradnje na progonu i kažnjavanju ratnih zločinaca u regiji.

U hrvatskom Državnom odvjetništvu ne žele ovog trenutka komentirati daljnji tok suradnje Hrvatske i Srbije na progonu ratnih zločina, no glavni državni odvjetnik Mladen Bajić od samog se početka protivio zakonu koji je hrvatski Sabor usvojio HDZ-ovom većinom, unatoč upozorenjima iz Europe, neglasanju oporbe i dijela koalicijskih partnera.

„I nakon toga više nema razmjene informacija, razmjene dokaza, suradnje itd. Time se faktički prekida suradnja, bez obzira što tko mislio o tome“, kaže Bajić.

Zakon o ništetnosti je i, prema ocjeni pravnog stručnjaka i odvjetnika Ante Nobila, stavio „van snage“ Sporazum tužiteljstava Srbije i Hrvatske iz 2006., pa bi započeta suradnja na progonu i kažnjavanja ratnih zločina, jednostavno, mogla zamrijeti.

„Jer ako mi ne priznajemo optužnice koje dolaze iz Srbije i zamolnice tim temeljem, za pretpostaviti je da i Srbija neće po načelu reciprociteta provoditi i naše zahtjeve“, ocjenjuje Nobilo.

Međutim, nije u pitanju samo suradnja sa Srbijom - pitanje progona i kažnjavanja ratnih zločinaca Hrvatska mora riješiti i sa Bosnom i Hercegovinom, gdje je, kako ovih dana prenose hrvatski mediji, podignuto šokantnih 10.000 optužnica, 4.000 se navodno odnose na Hrvate, isto ili nešto više na Srbe, manje na Bošnjake.

U svakom sučaju, zaključuje i Nobilo, takva odluka aktualne hrvatske Vlade i Sabora velik je korak unatrag u suradnji na progonu ratnih zločinaca, a i „loša usluga“ samim vukovarskim braniteljima koji su se našli na optužnici iz Beograda.

„Ta optužnica će i dalje egzistirati. Nitko od tih 44 optužena neće se usuditi vjerojatno putovati u inozemstvo. Pošto mi ne priznajemo tu optužnicu, onda ne možemo ni surađivati kako bi došlo do obustave kaznenog postupka. Ali sva sreća je što su izbori brzo i ja vjerujem da će taj zakon biti promijenjen relativno brzo“, smatra Nobilo.

Regionalna suradnja "svetinja"

Tomislav Josić, jedan s liste optuženih 44 vukovarska branitelja, ističe da je oko 20 branitelja s te liste već dalo punomoć odvjetniku da ih brani pravnim argumentima.

„Znate šta, ja nisam u načelu protiv ovoga zakona - jer jednom je trebalo reći Srbiji da oni ne mogu biti nikakva policija na ovom našem području. Mi ćemo to morati pravnim putem rješavati. Znači nama taj zakon u ovome trenutku ne znači ništa, jer mi to ne možemo riješiti drugačije - samo pravnim putem. Mi smo bili već dogovarali i sa Državnim odvjetništvom da se nas ispita po tim papirima, i onda ili će se tužbe neke odbaciti, ili neke neće - zavisi šta će biti, to ćemo vidjeti. Međutim, sad je status kvo, kako je bilo, tako je, vidjet ćemo šta će se dalje dogovditi. Pet ih je umrlo sa te optužnice, četvorica su znači Glavaš, Merčep, Vekić i Šeks, i ima par s kojima ne mogu nikako u kontakt da stupim, ne znam ni gdje su ljudi.“

Profesor Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, također ističe da je spornim zakonom ne samo ugrožena već trenutno potpuno prekinuta pravna suradnja između Hrvatske i Srbije na progonu i kažnjavanju ratnih zločinaca, a položaj optuženih branitelja samo pogoršan.

„Šeksu je valjda jasno da i sam ne smije iz zemlje, i to ne smije ni na istok ni na zapad. Jer Ejup Ganić je uhapšen u Londonu na temelju isto takve optužnice. I general Jovan Divjak je uhapšen u Beču na temelju isto takve optužnice, tako da tu se uopće ne radi o zaštiti Šeksa, ali se radi o jednom sada već uobičajenom manipuliranju zakonima za političke svrhe. One mogu biti predizborne, mogu biti i neke druge", smatra Smerdel.
Ivo Josipović

Ivo Josipović


Profesor Smerdel je uvjeren da prekid suradnje sa Srbijom na progonu ratnih zločina neće dugo potrajati jer to, kaže, naprosto, Europa neće tolerirati.

Podsjeća da je Europi regionalna suradnja jedna od „svetinja“, a i Hrvatska je još uvijek pod europskim monitoringom, baš na području pravosuđa.

„Naprosto se to neće uopće dugo tolerirati. To nije nešto što možemo učiniti. Ovo što je rečeno da je nekakav dogovor postignut sa Interpolom, da kad se radi o ratnim zločinima, onda će se Interpol obratiti zemlji prebivališta toga osumnjičenoga za ratne zločine, to meni liči na teški spin - jer prvo 20 godina je prošlo i teški zločinci su stekli različita državljanstva i različite identitete itd., dakle, čisto praktično. A načelno, takve stvari se uopće ne mogu rješavati nikakvim dogovorima među ministrima i dužnosnicima Interpola, nego moraju formalnim sporazumima.“

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović već je najavio slanje Zakona na provjeru ustavnosti iz formalnih i suštinskih razloga, no stručnjaci upozoravaju da bi cijela procedura mogla dugo potrajati - i jedina šansa za nastavak suradnje je sklapanje međudržavnog sporazuma, što je Josipović spreman inicirati.

„To se može učiniti samo na jedan način, a to je da se sa susjednim zemljama, pa i sa Srbijom, zaključi sporazum po kojemu će upravo za ratne zločine uvijek biti nadležna zemlja prebivališta - dakle, za sve naše građane koji ovdje prebivaju bi bili nadležni sudovi R Hrvatske - i da se dogovori mehanizam razmjene dokaza i međusobne suradnje, koji je inače vrlo dobro funkcionirao. Pa evo sudilo se i za Vukovar u Srbiji, sudili smo i mi ovdje za neke pripadnike naših formacija, gdje su svjedoci dolazili iz Srbije, ili obratno. Prema tome, mislim da mora biti neupitno da je Hrvatska posvećena tome da se kazne svi zločini s jedne strane, a s druge strane mora biti u punoj zaštiti naših branitelja i naših građana koji su neosnovano optuženi“, poručio je Josipović.

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Reakcije u Srbiji: Odluka Hrvatske o optužnicama odmaže pomirenju
Zakon o ništavnosti optužnica veliki korak unatrag
BiH: Hrvatski zakon o ništavnosti optužnica naštetiće regiji
Svedoci na suđenju Karadžiću o zločinima u Prijedoru

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG