Hrvatska Vlada poslala je u četvrtak u redovnu saborsku proceduru prijedlog Zakona o životnom partnerstvu kojim se istospolnim partnerima omogućava sklapanje životnog partnerstva pred državnim tijelom i njegov upis u registar životnog partnerstva, koji vode matični uredi.
Premijer Zoran Milanović ocijenio je kako predloženi zakon sadrži dobre europske standarde.
"S njima se možda neće svatko složiti, ali mi vjerujemo da su ljudski, dobri, u skladu s Ustavom, pa i s naukom vjerskih zajednica", rekao je Milanović.
Životno partnerstvo sklapat će se pred matičarom uz dva svjedoka. Nema usvajanja djece, ali ako je jedan partner roditelj djeteta, drugi može postati skrbnik. Odredbe o uzdržavanju i partnerskoj stečevini iste su kao kod braka - sve što partneri steknu u partnerstvu dijeli se na pola, a što je svaki partner unio u brak ostaje njegovo.
Kod nasljeđivanja vrijedi da životnog partnera prije svih nasljeđuju njegova djeca, djeca nad kojom ima partnersku skrb i životni partner - na jednake dijelove. Porezni propisi i porezne olakšice jednako se primjenjuju na životnog partnera kao što je to i kod bračnog partnera, isto kao i za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Stranac koji je sklopio životno partnerstvo s hrvatskim državljaninom može na temelju toga i sam steći hrvatsko državljanstvo.
Temeljem rezultata referenduma održanog 1. prosinca, u Ustav će biti unesena definicija braka kao životne zajednice žene i muškarca“. Vođen vjerojatno različitim interpretacijama dosega te definicije, i hrvatski predsjednik Ivo Josipović se kao ovlašteni predlagatelj uključio u aktualnu raspravu o izmjeni Ustava.
On predlaže da se u članku 62. Ustava doda novi stavak „životnim zajednicama različitim od braka jamči se pravo na obiteljski život i njegovu zaštitu“ jer se, kako navodi, takvom odredbom ostvaruje ravnoteža i otklanja mogući osjećaj neravnopravnosti „s obzirom na novouneseni stavak 2. istog članka“, koji govori o braku kao životnoj zajednici žene i muškarca.
Premijer Zoran Milanović ocijenio je kako predloženi zakon sadrži dobre europske standarde.
"S njima se možda neće svatko složiti, ali mi vjerujemo da su ljudski, dobri, u skladu s Ustavom, pa i s naukom vjerskih zajednica", rekao je Milanović.
Životno partnerstvo sklapat će se pred matičarom uz dva svjedoka. Nema usvajanja djece, ali ako je jedan partner roditelj djeteta, drugi može postati skrbnik. Odredbe o uzdržavanju i partnerskoj stečevini iste su kao kod braka - sve što partneri steknu u partnerstvu dijeli se na pola, a što je svaki partner unio u brak ostaje njegovo.
Kod nasljeđivanja vrijedi da životnog partnera prije svih nasljeđuju njegova djeca, djeca nad kojom ima partnersku skrb i životni partner - na jednake dijelove. Porezni propisi i porezne olakšice jednako se primjenjuju na životnog partnera kao što je to i kod bračnog partnera, isto kao i za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Stranac koji je sklopio životno partnerstvo s hrvatskim državljaninom može na temelju toga i sam steći hrvatsko državljanstvo.
Temeljem rezultata referenduma održanog 1. prosinca, u Ustav će biti unesena definicija braka kao životne zajednice žene i muškarca“. Vođen vjerojatno različitim interpretacijama dosega te definicije, i hrvatski predsjednik Ivo Josipović se kao ovlašteni predlagatelj uključio u aktualnu raspravu o izmjeni Ustava.
On predlaže da se u članku 62. Ustava doda novi stavak „životnim zajednicama različitim od braka jamči se pravo na obiteljski život i njegovu zaštitu“ jer se, kako navodi, takvom odredbom ostvaruje ravnoteža i otklanja mogući osjećaj neravnopravnosti „s obzirom na novouneseni stavak 2. istog članka“, koji govori o braku kao životnoj zajednici žene i muškarca.
