Dostupni linkovi

logo-print

Zakon o štrajku dobar, ali fale radnici


Štrajk radnika Metalca, Podgorica 2014.

Štrajk radnika Metalca, Podgorica 2014.

Skupštinsku raspravu o Zakonu o štrajku obilježile su izuzetno oštre kvalifikacije bivšeg sindikalnog vođe, a sadašnjeg poslanika Demokratskog fronta Janka Vučinića na račun vlasti koju je okrivio za pljačku društvenog bogatstva, uništenje privrede, sklapanje loših privatizacionih ugovora i loš tretman radnika u kompanijama koje još posluju. Zakon o štrajku je bila prilika da poslanici raspravljaju o ukupnom poslovnom i privrednom ambijentu u Crnoj Gori, kao i statusu radnika, što je dovelo do retoričkih varnica i protesta poslanika.

Prestavljajući Zakon o štrajku, Ministar rada Predrag Bošković je rekao da su se oko teksta složile sve strane - Vlada, poslodavci i sindikati, te da sve strane u sporu tokom štrajka treba da pokušaju da postignu dogovor:

"Obaveza strana u sporu je da sarađuju u obezbjeđivanju minuma procesa rada, zatim da strane u sporu od dana najave štrajka i za vrijeme štrajka u socijalnom dijalogu pokušavaju sporazumno riješiti nastali spor, ili da pokrenu postupak za mirno rješavanje spora u skladu sa posebnim zakonom. Da se minimum procesa rada utvrđuje uz poštovanje tripartitnog socijalnog dijaloga...", kaže Bošković.

Poslanik Demokratskog fronta i bivši sindikalni vođa Janko Vučinić je iskoristio Zakon o štrajku da bi iznio svoje viđenje stanja u oblasti radničkih prava. Po njegovim riječima, radnici Kombinata aluminijuma ne smiju da se razbole ni da traže godišnji odmor, da radnici u Željezari bivaju povrijeđivani. Tokom njegovog izlaganja u kojem je pozvao radnike na proteste koje će organizovati opozicija, došlo je do prvih teških riječi i varnica sa poslanicima vladajuće Demokratske partije socjalista.

"Pozivam radnike da se priključe da podrže Demokratski front, da sjutra budu sa nama na protestima koje ćemo ubrzao organizovati za oslobođenje Crne Gore. A onda će...nemoj mi upadati u riječ! Pozivam dakle radnike Kombinata aluminijuma da maknemo ovu bagru sa vlasti...", rekao je Vučinić.

Vučinić je nastavio rekavši da Vlada planira privatizaciju Brodogradilišta Bijela kada će po njegovim riječima 400 radnika ostati bez posla.

Janko Vučinić

Janko Vučinić

"Šef ovoga režima dogovorio se sa nekim njegovim poslovnim partnerom, sa njegovim prijateljima, valjda da naprave još jedan centar nemorala i bluda kao što je u Tivtu, a ovdje ga žele predstaviti kao uspješnu privatizaciju", navodi Janko Vučinić.

Poslanik demokratske partije socijalista Zoran Jelić je tražio izvinjenje od Vučinića zbog izrečenih uvreda.

"Gospodin koji je maloprije govorio nazvao je poslanike bagrom, zatim je govorio o nemoralu i bludu i pljački takođe u jednom negativnom smislu na poslanike vladajuće koalicije. Ja od prethodnika tražim izvinjenje, ukoliko se on ne izvini ja tražim pauzu i prekid rada parlamenta", rekao je Jelić.

Vučinić je potom saopštio da kvalifikacije nisu upućene poslanicima. Rasprava je nastavljena o samom zakonu o štrajku, pri čemu je poslanik Pozitivne Srđan Perić saopštio da zakon neće biti sproveden jer je radnika i proizvodnih kompanija veoma malo u Crnoj Gori. On je nabrojao veliki broj kompanija koje su ugašene tokom prethodnih dvadeset godina:

"O kojim vi radnicima pričate da imaju pravo na štrajk? Je li o onima koje ste poslali u stečaj i za koje ste poslije donijeli novi zakon da ne mogu štrajkovati na pedeset metara od Skupštine. Znate kako, vama je dobro i prosto ne vidite potrebe građana", tvrdi Perić.

Ministar Predrag Bošković je rekao da je priča populistička.

"O ovim vrstama populističke priče, možemo otvoriti temu i diskutovati o njoj koliko god hoćemo. Možda je gospodin Perić ovdje pomenuo određene firme, a isto tako s druge strane možemo reći koliko je firmi koje nije bitisalo devedesetih godina a danas su u privrednom sistemu Crne Gore. Firme su kao i ljudi živa bića. Neke nastaju pa se gase. Možda su neke propale upravo zbog toga što su zapošljavale više hiljada radnika. Takve kao radno intenzivne nisu mogle opstati, jer su više brinule o nekim drugim stvarima, a ne o efikasnosti poslovanja, rentabilnosti, produktivnosti itd.", zaključuje Bošković.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG