Dostupni linkovi

logo-print

Ograničavanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama


Zgrada Vlade Crne Gore

Zgrada Vlade Crne Gore

Predloženim Zakonom o slobodnom pristupu informacijama državni organi biće dužni da objavljuju spiskove javnih funkcionera sa obračunima njihovih zarada, spiskove službenika i namještenika, ugovore firmi u kojima je država suvlasnik ili partner, planove, zakone, mišljenja eksperata.

No, iako se očekivalo da će novi prijedlog "osloboditi" oznake tajnosti i neke druge informacije, novi tekst po ocjeni opozicije predviđa brojna ograničenja, a tu su i dva druga zakona o zaštiti tajnih i ličnih podataka koji će, po ocjeni mnogih biti snažna brana za slobodan pristup podacima.

U predloženom Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ističe se da je interes javnosti da zna sve informacije koje će ukazivati na korupciju, nepoštovanje propisa, nezakonito korišćenje javnih sredstava ili zloupotrebu javnih funkcija, sumnju da je izvršeno krivično djelo ili postojanje razloga za pobijanje sudske odluke, nezakonito dobijanje ili trošenje novca iz javnih prihoda, ugrožavanje javne bezbjednosti, života, javnog zdravlja i životne sredine.

No, državni organi ili institucije kao moćan argument zašto neće dati traženu informaciju medijima, NVO ili građaninu mogli bi da navedu ono šta piše u zakonima o zaštiti tajnih i ličnih podataka.

Uz obrazloženje da se moraju štititi lični i tajni podaci, više se recimo neće moći znati ništa o jednokratnoj socijalnoj pomoći Vladine komisije, koja je u doskorašnjoj praksi najčešće dijeljena uoči izbora. Neće biti dostupne ni informacije što i kako rade državne institucije u oblasti bezbjednosti, odbrane, spoljnje, monetarne i ekonomske politike.

Obrazloženje je da su te informacije podvedene pod tajne podatke, ali se ne precizira koja su konkretno dokumenta zaštićena.

Tajna će biti i što radi policija, koga goni tužilaštvo, interna komunikacija između državnih organa, zbog čega i kako se vode disciplinski postupci.

Nedostupni će biti i podaci koji se odnose na zaštitu konkurencije i poslovnu tajnu u vezi sa pravom intelektualne svojine, što će značiti da će biti nedostupni planovi stranih ili domaćih investitora koji su partneri države u privatizacijama ako autori odluče da ih označe kao intelektualnu svojinu.

Zakon bez jasnih kriterijuma

Predrag Bulatović

Predrag Bulatović

Član Odbora za bezbjednost iz SNP Predrag Bulatović tokom rasprave o prijedlogu Zakona o zaštiti tajnih podataka rekao je:

"Ja neću podržati zakon i za sada ću biti uzdržan a na klubu poslanika ćemo vidjeti da li ćemo glasati protiv ili ćemo biti uzdržani. Prosto, u namjeri Vlade kada je u pitanju čitav ovaj set zakona ne vidimo želju da se napravi demokratski iskorak, da se tzv. tajne oblasti učine manje mističnim".

U Direkciji za zaštitu tajnih podataka, međutim, smatraju da se širi spektar podatak koji gube oznaku tajnosti.

"Važno je reći da je prijedlogom zakona propisano šta su tajni podaci i sužen je obim zštićenih ineteresa na oblast bezbjednosti, odbrane, spoljnu, monetarnu i ekonomsku politiku . Tu je važno istaći da se više politički interesi neće nalaziti u dijelu zaštićenih interesa i sa ovom formulacijom je postignuto usaglašavanje sa članom 51 Ustava Crne Gore kojim su utvrđeni izuzeci od slobodnog pristupa informacijama", kazao je direktor direkcije Savo Vučinić.

Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje kaže da Zakon o slobodnom pristupu informacijama nije loš, ali da će institucije vlasti sigurno iskoristiti mogućnost da spriječe javnost da dobije pojedine podatke.

"Naravno da će Zakon o tajnosti podataka jednim dijelom osporiti mogućnosti i domete Zakona o slobodnom pristupu informacijama jer onaj ko je nosilac političke moći naravno da će kroz Zakon o tajnosti podataka i kroz stavljanje raznih stepena, klauzula tajnosti na određene podatke koji bi mogli po njihovoj procjeni da ugroze nacionalnu bezbjednost, a vrlo često po onoj skrivenoj procjeni ugroze vršenje vlasti ili dio političke moći, pribjegavati određenom cenzurisanju onoga što bi moglo da se dobije kroz korišćenje normi o slobodnom pristupu informacijama", kaže Marić.

Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji će se uskoro razmatrati u parlamentu, ne precizira kriterijume na osnovu kojih će državni organi "vagati" da li je važniji javni interes od privatnog ili interesa institucije od koje se zahtijevaju informacije.

Postavlja se i pitanje nezavisnosti organa koji treba da odlučuje po žalbama građana, medija i NVO kada im neki državni organ uskrati informaciju.To će prema prijedlogu Vlade biti Savjet Agencije za zaštitu podataka o ličnosti na čijem čelu je bivši sudija i neformalni kadar DPS-a Sefko Crnovršanin.

Savjet Agencije dužan je da podnosi Skupštini izvještaj, a u slučaju da Crnovršanin bude radio u korist Vlade i državnih institucija, a ne javnog interesa, on i Agencija mogu biti kažnjeni od 200 do 2.000 eura.
  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

XS
SM
MD
LG