Dostupni linkovi

logo-print

Zajednički balkanski projekat završen: Kameni spavači spremni za UNESCO


Replika poznatog Zgošćanskog stećka postavljena 2011. ispred zgrade institucija BiH u SarajevuSarajevo, 05Dec2011

Replika poznatog Zgošćanskog stećka postavljena 2011. ispred zgrade institucija BiH u SarajevuSarajevo, 05Dec2011

Nakon četiri i po godine nominacijski fajl za stavljanje stećaka na listu kulturne baštine UNESCO-a je završen. Riječ je o zajedničkoj nominaciji BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, a dokument bi predstavnicima UNESCO-a trebao biti predat krajem juna na završnoj konferenciji ministara kulture ove četiri države. Prvi rezultati nominacije stećaka biće poznati 2016. godine. Posljednje četiri godine eksperti iz država regije obilazili su lokacije na kojima se nalaze stećci i radili na pripremama za nominaciju.

Skoro deset vijekova stećci i njihove nekropole, na ovaj ili onaj način obilježavaju istoriju Bosne i Hercegovine ali i cijelog Balkana. Od kraja XII do početka XVI vijeka stanovnici srednjevjekovne Bosne sahranjivani su pod masivnim nadgrobnim spomenicima jedinstvenim u svijetu.

Ti se spomenici danas prostiru na teritoriji četiri balkanske države: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske. Najveći broj stećaka u BiH koncentrisan je na području Hercegovine, a najveća i najpoznatija nekropola zove se Radimlje i nalazi se u blizini Stoca. Mještanin ovog hercegovačkog gradića Amel Medar objasnio nam je kako zapravo oni tumače neke od simbola na stećcima:

„Ovi simboli ustvari predstavljaju životni put čovjeka, životni put generacije, stanovništva. Cijeli život ima određene uspone i padove koji se pojavljuju u nekom kontinuitetu, sa dužim i kraćim vremenskim intervalima, ali redovno imate smjenu. Smjena dobra i zla, smjena dana i noći. Redovno imate te kontraste koji čovjeka opominju da čini dobro.“

(VIDEO: Nekropola stećaka u Radimlji)
Arheolog Lidija Fekeža od 1973. godine istražuje fenomen stećaka. Nekoliko takvih spomenika smješteno je u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Donešeni su ovdje iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine. Razlikuju se, kaže, po obliku i načinu ukrašavanja, u zavisnosti iz koje regije su doneseni, a najveću misteriju do danas predstavljaju poruke uklesane na njima:

„Nije se to još dovoljno protumačilo. Nisu bili siromašni, to se vidi po brokatu, po uvozu stakla iz Njemačke, iz Venecije. Po svemu se vidi da oni nisu bili siromašni, nego da je to nešto što je ovdje niklo. Uzrok se još ne zna", kaže Lidija Fekeža.

No, dobro se zna ko je sahranjivan pod stećcima:

„Bosanci i Humljani, Hercegovci, kako god hoćete, koji su bez obzira na vjeru, s obzirom na socijalni položaj, mogli da si dozvole da se sahranjuju pod stećcima“, pojašnjava Fekeža.

Evropski fenomen

Naučno izučavanje stećaka počelo je relativno kasno, kaže istoričar i član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović.

„Naučni interes za stećke budi se tek pod konac XIX stoljeća, kada ih je, da tako kažemo, otkrio Artur Evans, tada još uvijek ne tako glasoviti arheolog, ali dovoljno utjecajan da u evropsku znanstvenu, pa i političku javnost, lansira tezu o bogumilskom karakteru stećaka", kaže Lovrenović. Stećci ispred Zemaljskog muzeja BiH, foto: Midhat Poturović

Stećci ispred Zemaljskog muzeja BiH, foto: Midhat Poturović

Bosna i Hecegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora zajednički su nominirale 30 stećaka za uvrštavanje na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Riječ je o najkrupnijem projektu iz područja kulture na regionalnom nivou.

Stavljanje stećaka na popis UNESCO-ve svjetske baštine za državu, prije svega za razvoj turizma, značilo bi mnogo, kaže još jedna članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Ljiljana Ševo:

„Moglo bi da doprinese poboljšanju infrastrukture, kvalitetnijem očuvanju, jednom visokom nivou kad su u pitanju konzervacija, sanacija, očuvanje, i naravno, ono što je veoma važno, nivo pristupačnosti", pojašnjava Ljiljana Ševo.

Pismo namjere između ministara kulture BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske o uspostavljanju međuinstitucionalne saradnje za pripremu i prezentaciju zajedničkog projekta nominacije stećaka, potpisano je prije četiri i po godine.

Od ukupno nominovanih 30 nekropola stećaka, 22 su iz BiH, po tri iz Srbije i Crne Gore, i dvije nekropole iz Hrvatske. Od više od oko 66.000 evidentiranih stećaka, u BiH se nalazi čak 60.000. Po brojnosti prvo mjesto zauzimaju opštine Nevesinje i Konjic sa 3.000 do 4.000 primjeraka:

„Stećak je sam po sebi zapravo evropski fenomen, on je evropski nadgrobni spomenik uzevši u obzir njihove oblike, forme, načine ukrašavanja, epitafe, religiozne poruke koje odašilje, ali, barem po mome sudu, zbog svoje izuzetne brojnosti zastupljene u srednjevjekovnoj Bosni, smatram da se ipak može smatrati fenomenom koji se u pretežno u najvećoj mjeri veže za srednjevjekovnu Bosnu ili za srednjevjekovnu bosansku državu", zaključuje Dubravko Lovernović.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG