Dostupni linkovi

logo-print

Zajednička nesreća izbrisala podjele i entitetske linije


Prikupljanje pomoći u Livnu, foto: Željka Mihaljević

Prikupljanje pomoći u Livnu, foto: Željka Mihaljević

Poplave, koje su u BiH izazvale katastrofalne štete, pokazale su i nešto dobro. Pokazale su solidarnost, ljudskost i spremnost čovjeka, prije svega da pomogne unesrećenima. Svjedoče tome i brojne humantirane akcije. Konvoji, koje su činila privatna vozila ljudi, prevozili su hranu, vodu i ostale potrepštine. Izbrisale su se imaginarne entitetske linije, a pomaže se svakom čovjeku kojem je pomoć potrebna, bez obzira na ime.

Poplave u BiH unesrećile su na desetine hiljada porodica. Ostali su bez domova. Voda je odnijela sve što su godinama gradili. Golgotu je prošao i Blagoje Cvjetković iz Šamca:

„Kad gledaš da bujica ide, u kući si, ne možeš ništa, zamisli kako je bilo - idete sa sprata na drugi sprat, sa drugog sprata idete u potkrovlje, pod crijep“, priča Cvjetković.

Nakon što je voda potopila Šamac, stotine ljudi iz Gradačca i Modriče hrlile su prema ovom gradu samo s jednom namjerom - da pomognu. Među njima je bio i Edin Šakić:

„Nismo neke potrepštine, ako je moguće dostaviti. Uglavnom nosimo hranu i neke bitnije lijekove koji su ljudima neophodni, za srčane bolesnike“, kaže Šakić.

Građani BiH, organizovali su se i krenuli sa akcijama. Izvlačili su ljude iz bujica, a sada nude svoje kuće za ugrožene, te nose pomoć čak i kad sami imaju malo. Među prvima koji su se uključili u akciju spašavanja i pomoći ljudima poplavljenog Maglaja bili su članovi rafterskih timova iz Konjica. Za naš radio ispričali su:

Omladina BiH pokazala se kada je najpotrebnija. Bez organizacije državnih institucija, mladi skupljaju pomoć, pakuju je i dostavljaju unesrećenima. Tone hrane i vode do sada je poslano i Doboj, Maglaj, Zavidoviće, Zenicu, Tuzlu, Šamac, Bijeljinu, Orašje.

Svakodnevno pomoć se skuplja na nakoliko lokacija u Sarajevu. Tokom vikenda student iz Sarajeva, njih oko 400, otputovali su u poplavama pogođena područja kako bi, nakon što se voda povukla, pomogli u čišćenju gradova. Sadeta Fišić bila je u Maglaju:

„Situacija je sad puno bolja nego što je bila. Mještani čiste svoje avlije. Trenutno se nalazimo pored kuće nekog gospodina, pomažemo mu da izbaci smeće koje je nanijela voda“, priča Sadeta Fišić.

Skršetnih ruku ne sjede ni Banjalučani:

„Jednostavno sam osjetio potrebu. To je nešto u meni. Ja sam mirniji ako znam da bar moja mala pomoć može nekome da pomogne.“

Konvoj pomoći humanitarne organizacije Pomozi.ba, nakon Maglaja, u ponedjeljak je stigao u Doboj.

„Paralelno je otišla pomoć i za Zvidoviće i jedan autobus sa ljekarima, poslali smo kombi mediciniske pomoći u Orašje“, navodi predstavnik organizacije Elvir Karalić.

No kako svaka nesreća ima i svoje profitere tako i u poplavljenim gradovima ima pojava uzimanja humanitarne pomoć i preprodaje lokalnom stanovništvu. Ljudi iz BiH upozoravaju putem društvenih mreža da se pomoć dijeli od kuće do kuće kako ne bi bilo zloupotreba.

U Zavidovićima vlada potpuni haos, jer članovi Crvenog krsta nisu uputili javnost kako mogu dobiti pomoć. Svjedoči tome razgovor naše dopisnice Arminke Memišević sa jednom od stanovnica ovog grada.

RSE: Kako se zovete?

Šećira: Mikolj Šećira.

RSE: Kako ste prošli u ovim poplavama?

Šećira: Nikako. Samo ovaj ceker sam uzela, ovu torbicu i ovo što je na nama. To navečer properem. To sam bila - polutan, hodam.

RSE: Sve vam uništeno?

Šećira: Sve, nisam ništa iznijela. Nisam uspjela.

RSE: Kako ste izašli iz kuće?

Šećira: Njega izvukla dvojica ovamo na vrata, a mene su kroz prozor. To je bila sekundica.

RSE: I šta mislite, šta ćete sada? Kako će se to dalje odvijati?

Šećira: Ne znam. Ništa ne znam. Evo sad smo tu opet u našem stanu, samo da se mogu oprati i da se odmorim. Ja sam starija žena, meni treba odmor. Vjerujte da lutam isto onako...

RSE: Jeste li igdje dosad dobijali hranu?

Šećira: Nisam nigdje. Nisam ni tražila. Svako kažu - de se negdje prijavite pa dobijte nešto. Nemojte samo lutati gladni, žedni. I tako smo jutros krenuli, pa gdje šta dobijemo – dobijemo.

I Elvir Karalić iz Pomozi.ba tvrdi kako u poplavljenim gradovima vlada potpuna neorganizacija:

„Nemamo nijednu krovnu organizaciju u koju ljudi imaju povjerenje. Iz Maglaja imamo informacija sa više strana da se roba prodaje. Evo došli smo u situaciju da ono što je najteže – da se roba skupi, nam je postalo najjednostavniji dio posla, ali da nam je problem podjela te hrane", kaže Karalić.

Pomoć za nastradale u BiH pristiže iz Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Albanije, Slovenije, Njemačke, Amerike, a humanitarne akcije bilježe rekordan broj odziva građana.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG