Dostupni linkovi

logo-print

Zaduživanje BiH: Građani ispaštaju zbog rastrošnosti vlasti


Ilustracija

Ilustracija

Bosna i Hercegovina tražila je proljetos novi stand by aranžman od MMF-a, jer nije u stanju da izmiri raniji dug, niti da obezbijedi novac za budžetske korisnike. Uslov da novac i dobije je da entiteti budžete rebalansiraju, na čemu su ovih dana užurbano radili. Rebalansi su se našli na dnevnom redu entitetskih skupština u utorak, oko čega se vodila burna rasprava. Opozicija ocjenjuje kako novo zaduženje zemlju vodi u propast, jer će ceh platiti građani, istog su mišljenja i analitičari. No, vlast nije zabrinuta. Nju interesuju fotelje, novi i skupocjeni automobili i službena putovanja.

Vlasti u bosanskohercegovačkim entitetima su u panici, jer do 7. septembra trebaju biti usvojeni rebalansi budžeta da bi Bosna i Hercegovina dobila stand by aranžman od MMF-a vrijedan 400 miliona eura. Država od toga neće imati ni feninga, jer sve ide entitetima - Federaciji BiH dvije trećine, a Republici Srpskoj jedna trećina sredstava. I jedni i drugi novac će utrošiti za izmirenje starih dugova prema MMF-u, odnosno trošenje novca na budžetske korisnike, što potvrđuje i Anto Krajina, ministar finansija u Federaciji BiH.

„To je, faktički, kupovanje vremena i servisiranje duga u održavanju nekakvog kreditnog rejtinga“, kaže on.

I dok se rebalansom u Federaciji BiH budžet povećava, u Republici Srpskoj se smanjuje. Ali, ne zato da bi se manje zadužili, već da bi nekima dali manje, a drugima, bitnijima za lokalne izbore u oktobru, više. Manje novca će biti za socijalne kategorije, poljoprivredne poticaje, a više za medije i crkvu. Tamošnja opozicija, na raspravi u entitetskoj skupštini, nije krila razočarenje postojećim stavkama:

„Poređenje sredstava za medije – rebalansom odvojeno tri miliona i šesto hiljada maraka, a grant za sve nerazvijene opštine je dva miliona! Kako će ovaj aerodrom Trebinje poslovati? Skinuto mu je 50.000 maraka. Nemojte da ugrozimo poslovanje tog preduzeća! Ono je, vidim, stabilno, razvija se.“

„Nekada je predsjednik Republike Srpske, 2004., 2005. – njegov budžet se kretao od 1,700.000 do 2,100.00 KM. Danas predsjednik RS-a ima deset miliona maraka! Ima svoj paralelan budžet! Sad ću da vam kažem šta predsjednik Republike, taj raskošnik, potroši godišnje u svom budžetu: skoro 300.000 maraka na reprezentaciju! To je svaki dan jedna prosječna plata u Republici Srpskoj!"


Zoran Tegeltija, ministar finansija Republike Srpske, kaže:

„Jel' mi želimo da imamo predsjednika Republike Srpske kao u drugom entitetu koji će služiti za što služi negdje drugo? Drugo, pitanje vjerskih zajednica – nemamo mi bogate šeike. Ima li ikog od vas da nije otišao u svoj zavičaj koji je u Federaciji - i gdje se okupio u tom selu?"

A da se u oba bh. entiteta naviklo trošiti na sve i svašta, potvrđuje i nedavno objavljena informacija kako je Izmir Hadžiavdić, sekretar Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, budžetski novac trošio kao svoj. Poklanjao je naliv-pera vrijedna 225 eura delegatima u Domu. Svojevremeno je izjavio da kvalitetnog naliv-pera nema ispod 100 eura, te da se radi o ljudima koji potpisuju važna dokumenta, zakone, ugovore, pa smatra da se ne radi o neprikladnom poklonu. Za RSE, Hadžiavdić ne demantuje da je budžetskim novcem kupovao i to ovako komentariše:

„Nikada Dom naroda nije trošio netransparentno pare.“

Bahatost i nestručnost

Sve ono za šta se Bosna i Hercegovina u proteklih nekoliko godina zaduživala, još se nije ni počelo vraćati, pa će i ovogodišnji stand by aranžman, ukoliko ga država dobije, početi vraćati nakon tri godine. I naravno, neće ga vraćati sadašnja, već buduća vlast, no, prije svega, ovdašnji građani.
Zgrada Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu

Zgrada Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu


„Uzimamo na račun naših građana 550 miliona maraka, koje mi nećemo vraćati, ali oni hoće. Ne samo to, nego i ono što ste vi obećali MMF-u da ćete uraditi za tih 550 miliona je nešto što će građani osjetiti na svom svakodnevnom životu“, ističe Peđa Kojović, delegat u Domu naroda Federalnog parlamenta.

Bosanskohercegovački analitičari su i više nego očajni zbog novog stand by aranžmana. Žarko Papić kaže kako krediti MMF-a jedinu svrhu imaju ako su direktna podrška za reforme, odnosno smanjenje potrošnje. S obzirom da to u BiH nije slučaj, Papić ocjenjuje da će ih “na svojim leđima” osjetiti građani i buduće vlade.

„Stvar jeste u tome što mi živimo odista u kavezu u kome nas drže naši politički karteli koji se neopravdano zovu političkim strankama i koje su proizvele anarhiju i haos u kojem se više ne zna ko pije, a zna se samo ko plaća. Plaćaju građani“, ističe Papić.

Ekonomski analitičar Damir Miljević ocjenjuje:

„Mi njih ne interesujemo. Meni ovo sa svih strana liči na politiku 'drži vodu dok majstori odu'.“

Podaci navedeni u informaciji o kretanju makroekonomskih pokazatelja za prvih sedam mjeseci ove godine, koju je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, nikada nisu bili gori. Povećanje broja nezaposlenih na 542.000, pad proizvodnje od 13.5 posto, smanjenje plata u julu u odnosu na januar, samo su neki od pokazatelja. I sve to se dešava u državi u kojoj se ovdašnje vlasti bore samo za fotelje, nove i skupocjene automobile, službena putovanja.

Poređenje radi, francuski predsjednik Fransoa Oland ukinuo je protokolarna vozila, 2,3 milijarde eura, umjesto Rimokatoličkoj crkvi, namijenio za gradnju 4.500 državnih vrtića i 3.600 osnovnih škola, snizio platu državnim službenicima za 25 posto, poslanicima 33 posto. Za bosanskohercegovačke političare ovo je utopija, kaže ekonomistica Svetlana Cenić.

„To svet video nije – ovoliku količinu bahatosti, bezobrazluka i nestručnosti! Ili će sve propasti dok se ne obogati sva ova politička elita, i zadnji kum, rođak, daleki rođak, dok se ne isisaju sve pare, a posle toga, neko neka sanira – ovi ionako imaju rezerve otadžbine i rezervne varijante“, rekla je Cenić.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG