Dostupni linkovi

logo-print

Zabrinutost za baštinu Sankt Petersburga


Pogled na Sankt Petersburg

Pogled na Sankt Petersburg

Claire Bigg (priredila Mirjana Rakela)

Kada bi bilo, isključivo, po željama ruskih vlasti, tko zna u što bi se pretvorila povijesna predgrađa Sankt Petersburga, da li bi i oni „pali“ pred neplanskom izgradnjom koja zahvaća Rusiju.

Satelitski gradići uz Moskvu već su upropastili prijestolnicu, no elegantni djelovi carskog Sankt Petersburga ostali su netaknuti. No, pitanje je do kada?

Rusija je podnijela dokument UNESCO-u kojim traži da se neki djelovi toga grada brišu sa liste zaštićenih spomenika svjetske kulturne baštine.

Prema tom prijedlogu, povijesna predgrađa, uključujući niz perivoja i parkova, izgubit će status zaštićenog kulturnog blaga.

"Od toga će koristi imati oni koji žele graditi u djelovima povijesnog centra, Peterhofu, Puškinovu, Pavlovsku, Oranienbaumu, i drugim prigradskim naseljima," kaže Aleksander Margolis, direktor Društva za zaštitu spomenika povijesti i kulture u Sankt Petersburgu.

"Građevinari, kao i pojedini političari bili bi najsretniji kada bi bila opozvana odluka o zaštiti spomeničke baštine“, naglašava Margolis.

Poslanik u lokalnog parlamentu Aleksej Kovaljov bio je prvi koji je upozorio na slučaj kada je vidio da je prijedlog poslan na godišnju sjednicu UNESCO-a koja je održana u Kambodži.

Hitno je sazvao sastanak predstavnika lokalnih vlasti, povijesničara umjetnosti, te pozvao urbaniste, arhitekte.

Predstavnik Sankt Petersburga u Odboru za državnu kontrolu, korištenje i zaštitu povijesnih i kulturnih znamenitosti, nastojao je uvjeriti okupljene, da se o dokumentima neće raspravljati na ovogodišnjem zasjedanju UNESCO-a.

No, njegove riječi malo koga su umirile.

Kovaljov tvrdi da je prijedlog dio agresivne kampanje koja za cilj ima sniziti vrijednost zemljišta u nekim od najprestižnijih djelova Sankt Petersburga.

"Nije teško pogoditi tko stoji iza toga: oni koji žele graditi u predgrađu," kaže on.

"Samo u prošloj godini, 2,5 milijuna četvornih metara je izgrađeno u Sankt Petersburgu, a još 2 milijuna četvornih metara na susjednim teritorijima, u okolici Lenjingradske oblasti. I sva ta područja su na popisu svjetske kulturne baštine", upozorava Kovaljov.

Vrag je u detaljima

Stručnjak UNESCO-a s kojim je RSE razgovarao odbacio je optužbe kao "nesporazum".

Alessandro Balsamo je član radne grupe zadužene za razjašnjavanje granica Sankt Petersburga i njegovih povijesnih predgrađa kao svjetske kulturne baštine.
Sankt Petersburg noću

Sankt Petersburg noću


Radna grupa je utemeljena prije dvije godine nakon što se UN-ovoj agenciji činilo da je zahtjev Sankt Petersburga o zaštićenoj spomeničkoj baštini preširok.

Balsamo poriče da postoje pokušaji da se sreže popis zaštićenih područja.

"To uopće nije tema," kaže on. "Naprotiv, postoje koraci za očuvanje svih područja“ .

Tehnički gledano, broj predgrađa na popisu Svjetske kulturne baštine koji se smatraju "povijesnim centrom Sankt Petersburga“ je nepromijenjen.

No, iako je broj isti, veličina područja je smanjenja za oko dvije trećine u odnosu na verziju odobrenu od strane UNESCO-a 1990.

Tako, na primjer, u predgrađu Puškinovo, samo su carska palača i njeni vrtovi, dio spomeničke baštine, dok je „ispuštena“ cijela gradska jezgra i još četiri parka.

Među ostalim izmjenama, i ono što je nekad bilo navedeno kao "rijeka Neva i njezini nasipi" sada je reducirano na "rijeku Nevu," a na njenim obalama nekada su stajale elitne stambene zgrade.

Konzervatorica Julija Minutina upozorava da građevinski lobi već planira nekoliko projekata koji se nalaze na području UNESCO-ve liste, uključujući ogromni stambeni kompleks zvani "Južni", koji će „pokriti“ neke od zaštićenih parkova u Puškinovu.

Tu su i nagađanja da su neki visoki dužnosnici bacili oko na ova zemljišta.

Spominju se direktor „Gazproma“ Aleksej Miller i šef ruskih željeznica Vladimir Jakunin. Za njih su navodno izgrađene ekstravagantne vile, na skrovitim područjima tik uz, ili u samim, parkovima.

Tajnovitost koja okružuje novi dokument dodatno je potaknula sumnje.

"Činjenica da se o ovoj temi nije javno raspravljalo, da nije bilo razgovora sa stručnjacima, pogotovo onima koji su pripremali prvi zahtjev da Sankt Petersburg postane dio UNESCO-ve zaštićene spomeničke baštine je zabrinjavajuća ", kaže Minutina.

"Izuzimanje ovih važnih područja sa popisa automatski ih čini ranjivima", upozorava ova konzervatorica.

Do sada je bilo nemoguće saznati tko stoji iza novoga prijedloga.

Ministarstvo vanjskih poslova, koje nadzire suradnju s UNESCO-om, negira bilo kakvu uključenost, kao i Ministarstvo kulture čiji predstavnik nije ni došao na satanak koji je inicirao Kovaljev.

Ispada da nitko ne zna ništa.

"Možda su vlasti bile motivirane nekim drugima razlozima",
kaže Minutina. "No, to što o svojim potezima nisu obavijestili javnost, jest razlog za ozbiljnu zabrinutost."
XS
SM
MD
LG