Dostupni linkovi

logo-print

Za Siriju je rješenje arapski sud za ratne zločine


Zgrade uništene u napadima sirijske vojske

Zgrade uništene u napadima sirijske vojske

Piše: Aryeh Neier (NYT), prevela Sabina Čabaravdić

Sjedinjene Države i ostale vlade ne žele vojno intervenisati u Siriji. Razumljivo, malo je onih koji žele još jedan bliskoistočni rat.

Tražeći druge načine kojim bi se osiguralo da sirijska vlada i njene pristaše plate za masakr nad svojim građanima, SAD ispituju puteve njihova dovođenja pred sud. Tribunal za ratne zločine kojeg vodi Arapska liga mogao bi biti jedno od rješenja. Iskustva zemalja koje su prošle sličan rat, poput Bosne, dokazuju da takvi sudovi funkcionišu, ukoliko su pravilno postavljeni.

Proteklog vikenda, državni sekretar Hillary Clinton objavila je da će Sjedinjene države dati podršku Sirijcima koji prikupljaju dokumente za urađene zločine, te da će obučiti tamošnje stanovništvo kako čuvati dokaze i prepoznati počinioce.

Iskustva zemalja koje su prošle sličan rat, poput Bosne, dokazuju da takvi sudovi funkcionišu, ukoliko su pravilno postavljeni.

Takav plan međutim, ne odgovara na važno pitanje: kako koristiti tako prikupljene dokaze. Sirija naime nije potpisala ugovor za osnivanje Međunarodnog suda u Hagu, a Rusija i Kina vjerojatno će koristiti pravo veta i blokirati bilo koji napor Savjeta sigurnosti da predmet uputi pred Tribunal.

Da bi se takva ometanja prevladala potrebno je nešto novo. Da se, na primjer, za sirijske zločine protiv čovječnosti sudi pred Tribunalom Arapske lige. S arapskim sucima, tužiocima, istražiteljima, arapskim braniocima i, naravno, na arapskom jeziku. I taj bi sud trebao imati nadležnosti za ispitivanje svih zločina, uključujući i one koje je počinila opozicija.

Budući da će trebati vremena za uspostavu takvog suda, a s obzirom da zločine treba hitno zaustaviti, Arapska liga može specifirati odredbu da će procesuiranje ratnih zločina počinjenih nakon usvajanja Rezolucije, imati prioritet. To bi Bašaru al Asadu jasno stavilo do znanja da mu je ustrajavanje u zločinu nasigurniji put do zatvora.

Ne smije mu se dopustiti nekažnjavanje zločina koji su do sada počinjeni. Ali, hitna potreba da se spriječi dalje ubijanje opravdava svaki poticaj. Naravno, neki od odgovornih sigurno misle da nikada neće biti uhapšeni.

Paralela sa ICTY

Nešto slično se dogodilo i tokom rata u Bosni, koji je počeo baš u ovo vrijeme, prije 20 godina. Niti je administracija predsjednika Georgea Busha, starijeg, baš kao ni ona Billa Clintona, nisu bile spremne vojno intervenirati. Ali obojica predsjednika su bili ogorčeni zločinom etničkog čišćenja, što je i dovelo do osnivanja Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY).
Sudnica u Haškom tribunalu

Sudnica u Haškom tribunalu


U vrijeme osnivanja Haškog tribunala, malo ga je ko ozbiljno doživio. Nije imao sopstvenih kapaciteta za držanje optuženih, a gotovo niko nije vjerovao da će vodeći zločinci ikad izaći pred sudije. Sud je međutim iznimno uspješan.

Od 161 osobe koja je optužena za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, svi su na koncu uhapšeni i dovedeni u Hag, osim onih koji su umrli ili su njihove optužnice povučene.

Šezdesetčetvorica su osuđeni, a 13 ih je oslobođeno. Ostatak je u procesu žalbi na presudu, nekima se još sudi, neki su umrli, a drugima su slučajevi prebačeni u nacionalne sudove. I ti sudovi u BiH, Hrvatskoj i Srbiji kvalitetno su proveli suđenja niže rangiranih optuženika.

Kao rezultat toga, imamo situaciju u kojoj većina odgovornih za zločine, poput srebreničkog genocida, služe duge zatvorske kazne. Proces koji su neki u početku podržali samo kao zamjenu za snažniju akciju, pokazao se puno boljim nego se očekivalo. To je osiguralo izvjesnu količinu pravde u balkanskim sukobima, a ujedno i dovelo do osnivanja nekoliko drugih ad hoc međunarodnih kaznenih sudova. I rezultiralo krivičnom odgovornošću mnogih lidera i gerilaca koji su odgovorni za zločine širom svijeta.

Osnivanje suda za Balkan, 1993. godine, bila je inovacija u međunarodnom pravu.

Osnivanje suda za Siriju, podcrtalo bi stav Arapske lige da će osigurati dovođenje pred sud svih onih koji su odgovorni za zločine.

*Aryeh Neier je predsjednik Otvorenog društva u New Yorku.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG