Dostupni linkovi

logo-print

Za liječenje u inostranstvu troše se milioni evra


Klinički centar u Podgorici, foto Savo Prelević

Klinički centar u Podgorici, foto Savo Prelević

Građani Crne Gore u značajnoj mjeri koriste zdravstvene usluge izvan države. Za to se izdvajaju prilična sredstva iz državnog budžeta, a sve je regulisano zakonom i podzakonskim aktima.

Sudeći po zvaničnim podacima za 2010. godinu, jer za tekuću godinu još uvijek nisu dostupni, svake godine se izdvajaju višemilionski iznosi.

„Za liječenje u inostranstvu po konačnom obračunu u 2010. godini utrošeno je 960.000 evra. Analizom broja upućenih na liječenje u inostranstvo po dijagnozama u 2010. godini, najviše osiguranika upućeno je iz grupe bolesti tumori. U toku prošle 2010. godine za liječenje crnogorskih stanovnika u zdravstvenim ustanovama u Srbiji, Fondu za zdravstveno osiguranje u Crnoj Gori fakturisano je skoro sedam miliona eura. Plaćanje se obavlja u rokovima po ispostavljanju faktura, dok se kod određenih dijagnostičkih procedura i skupih operativnih zahvata i liječenja, kao što je transplantacija koštane srži, troškovi uplaćuju avansno prije odlaska na liječenje“, kaže portparol crnogorskog Fonda zdravstva Amer Ramusović.

PR Fonda zdravstva Crne Gore, Amer Ramusović, objašnjava po kom principu se državni novac odobrava za liječenje oboljelih građana Crne Gore izvan granica države:

„Naši osiguranici u inostrane zdravstvene ustanove upućuju se radi liječenja na prijedlog konzilija ljekara odgovarajuće specijalnosti kliničkog centra Crne Gore i na osnovu nalaza i mišljenja prvostepene ljekarske komisije Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Tako je postupak upućivanja crnogorskih osiguranika na dijagnostiku i liječenje van Crne Gore jasno definisan. To pravo osiguranici ostvaruju tako što na prijedlog ordinirajućeg ljekara pristupe odgovarajućim konzilijima koji se održavaju u kliničkom centru Crne Gore. Naši osiguranici se upućuju van Crne Gore samo u slučajevima kada ne postoji mogućnost dijagnostike i liječenja u crnogorskim zdravstvenim ustanovama. Upućivanje na liječenje osiguranika iz Crne Gore u zdravstvene ustanove van sistema javnog zdravstva, umrežuje Zakon o zdravstvenom osiguranju.“

Unaprijediti domaće zdravstvo

Zdravstvene usluge koje oboljeli građani Crne Gore moraju tražiti izvan države, značajan su problem i za političke subjekte.

Poslanica vladajuće Socijaldemokratske partije i članica parlamentarnog Odbora za zdravstvo, Hidajeta Bajramspahić, kaže da su troškovi po tom osnovu veoma veliki, te da se mora naći način za njihovo smanjivanje.

„Još uvijek nemamo sve ono što je potrebno za jedno valjano liječenje naših pacijenata. Potrebno je da se pruže takve usluge i van granica Crne Gore. Ti troškovi su poprilično veliki i vjerujem da bi se osavremenjavanjem našeg kliničkog centra i naših zdravstvenih ustanova mogli smanjiti svi troškovi. Svakako oni ne bi trebali da budu na uštrb zdravlja građana Crne Gore“, navodi Hidajeta Bajramspahić.

Član skupštinskog Odbora za zdravstvo i poslanik opozicionog Pokreta za promjene, Zarija Pejović, ne pominje potrebu smanjivanja troškova za liječenje građana u inostranstvu, već ulaganje u sopstvene zdravstvene centre koji bi bili u stanju da pruže širi dijapazon usluga i tako smanje potrebu za odlaskom u inostranstvo.

„Smatram da je ovaj Klinički centra u Podgorici po svojim kapacitetima već prevaziđen. To se može riješiti tako što bi se prostor postojećeg Kliničko-bolničkog centra prepustio Gradskoj bolnici Podgorice a izgradio novi Kliničko-bolnički centar sa većim kapacitetima“, kaže Zarija Pejović.

Poslanica SDP-a, Hidajeta Bajramspahić, kaže da Crna Gora raspolaže ograničenim potencijalom, te da treba pronaći „optimalno rješenje“:

„Ne možemo pružiti sve usluge jer ne posjedujemo takav naučni potencijal u Crnoj Gori, a samim tim nemamo ni razvijenost specifičnih usluga koje možemo u bližem okruženju završiti. Mislim da o tome treba menadžeri da razmišljaju šta je to optimalno rješenje za Crnu Goru.“

Zarija Pejović iz PzP-a smatra da se kapaciteti mogu samo donekle poboljšati, odnosno, da i dalje ostaju ograničenja koja Crnu Goru primoravaju da za određene usluge plaća drugim državama.

„Crna Gora kao mala država ne može da razvije kompletne medicinske usluge jer ne postoji ekonomija obima u nekim segmentima. S toga je mnogo isplativije slati pacijente na liječenje van Crne Gore u regionalne centre, nego razvijati to u samoj Crnoj Gori“, zaključuje Pejović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG