Prava iz zdravstvenog osiguranja ostvaruju se u BiH preko 13 fondova, što proizvodi isključivo gubitke, dugove i opšte nezadovoljstvo građana, koji su primorani čekati mjesecima na preglede, te kupovati lijekove jer ih bolnice nemaju. Sve to, svrstalo je bosanskohercegovački zdravstveni sistem među najlošije u regiji.
Slabi Fondovi zdravstvenog osiguranja u BiH u nemoći su da udovolje zahtjevima zdravstvenih osiguranika. Ovaj put to se odrazilo na pacijente u Republici Srpskoj, kojima je neophodna dijaliza bubrega. Naime, oni su nekoliko dana, protestujući ispred Kliničkog centra u Banjaluci, odbijali neophodne tretmane, kako bi ubijedili resorno ministarstvo da su ipak osobe sa invaliditetom.
Gubitkom statusa, dijalizni pacijenti izgubili su primanja od 40 eura mjesečno na osnovu tuđe njege, koja u Federaciji BiH doseže i do 150 eura. Jedan od njih kaže:
„Idem na dijalizu i imam puno troškova. Sad su izmislili da mi nismo invalidi, pa nam ukidaju tu minimalnu invalidninu za tuđu njegu i pomoć, tako da će biti jako teško. Sve je loše. Ovo nije zapamćeno.”
Ovakav potez resornog ministarstva za Aleksandra Raduna iz Udruženja dijaliznih bolesnika je neshvatljiv:
„Postavlja se pitanje kako može da bude poboljšano stanje pacijentima koji idu na hemodijalizu, recimo pet ili deset godina? Znači, stanje im se može samo pogoršati jer svaki drugi dan idu tamo po četiri do pet sati i život im zavisi od aparata.”
Ekonomska kriza dovela je kliničke centre u BiH do prosjačkog štapa. Fondovi zdravstvenog osiguranja su na koljenima i pokušavaju naći načine da opstanu. Ministar zdravlja RS-a, Slobodan Stanić, kaže kako su socijalna davanja ogromna:
„Ovo bi u cjelosti poremetilo, tako da je nemoguće izvesti u ovom momentu, a da ne dođe do težeg narušavanja sistema socijalne zaštite.”
Ipak, ministar je na kraju udovoljio dijaliznim bolesnicima.
Zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine zasnovan je na principu solidarnosti i uplati doprinosa zaposlenih. Međutim, dobar dio usluga plaćaju i osiguranici.
U nekoliko kantona Federacije BiH, građanima se nudi mogućnost kupovine dodatne premije, čime građani izbjegavaju plaćanje složenijih zdravstvenih usluga. Primjera radi, pregled magnetnom rezonancom košta oko 60 eura, uz ovjerenu zdravstvenu knjižicu. U Hercegovačko-neretvanjskom kantonu ti troškovi se mogu izbjeći ako kupite premiju i godišnje dodatno platite 10 eura.
„Ukoliko posjedujete premiju i uredno ovjerenu zdravstvenu iskaznicu, bez obzira koliko puta u godini to iskoristili, računa se da je plaćeno kroz tu premiju”, kaže Dalibor Ravić iz Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK.
Po radniku 1.500 eura
Skoro 1.500 eura radnik sa prosječnom platom u 2011. godini izdvojio je za zdravstvo u Federaciji BiH. Zvanično, na jednog osiguranika, zdravstveni zavod, potrošio je 290 eura. Princip solidarnosti u zdravstvu više odgovara osobama koje su redovno kod doktora, stav je jednog od građana Sarajeva:
„Iskoristi sve to što je plaćeno i dobije, a ako nije bolestan onda mu treba vratiti sredstva.”
Prema mišljenju novinarke Centra za istraživačko novinarstvo, Renate Radić-Dragić, građani, bez obzira gdje se liječe mogu očekivati niz neprijatnosti u zdravstvenim ustanovama:
„Može očekivati da će na uslugu čekati i po mjesec dva. Da će morati sam kupovati neku opremu i lijekove. Može očekivati da to što je uplaćivao zdravstveno osiguranje, to mu vrlo vjerovatno neće vrijediti jer će opet morati dodatno plaćati. Možda će se od njega očekivati i takozvana zahvalnica doktoru, odnosno neka novčana naknada.”
Upravo je prisutnost korupcije u zdravstvu bila tema istraživanja Anti-korupcijske mreže organizacija civilnog društva u BiH. Istraživanje je pokazalo da su bosansko-hercegovačke bolnice žarišta korupcije. Više od 80% ispitanika tvrdi kako je korupcija u zdravstvu prisutna na različitim nivoima, kaže Maja Radević iz Mreže:
„Kao najprisutniji oblik korupcije identifikovali su davanje mita, novca ili poklona radi obavljanja operacije od strane ljekara, a oko 60% ispitanika smatra da je ovaj oblik korupcije prisutan u zaista velikoj mjeri.”
Ni građani nisu zadovoljni zdravstvenim uslugama:
Ipak, ovih dana u sferi zdravstva pojavila se i jedna svijetla tačka. U Kantonu Sarajevo zvanično je počela upotreba elektronskih zdravstvenih kartica, a do kraja 2014. godine trebalo bi biti potpuno ukinuto ovjeravanje zdravstvenih knjižica i čekanje u redovima. Među prvima koji su dobili karticu je i Zula Selimović, predsjednica Udruženja paraplegičara i oboljelih od dječije paralize KS:
„Ovaj vid, koji je sada planiran ovom zdravstvenom knjižicom, će u velikom pomoći i olakšati ostvarivanje zdravstvene zaštite za sve naše članove. Zaista je veliko i od velikog značaja za osobe sa invaliditetom.”
Do kraja godine elektronsku zdravstvenu karticu trebalo bi dobiti oko 20.000 osoba. Prvih 5.000 kartica dobili su osiguranici koji nužno trebaju zdravstvenu zaštitu, a to su uglavnom osobe sa invaliditetom i njihove porodice. Distribucija kartica će se obavljati direktno ili putem pošte, za one koji ne mogu doći da je preuzmu. Ovaj pilot-projekat koštao je 50.000 eura.
Slabi Fondovi zdravstvenog osiguranja u BiH u nemoći su da udovolje zahtjevima zdravstvenih osiguranika. Ovaj put to se odrazilo na pacijente u Republici Srpskoj, kojima je neophodna dijaliza bubrega. Naime, oni su nekoliko dana, protestujući ispred Kliničkog centra u Banjaluci, odbijali neophodne tretmane, kako bi ubijedili resorno ministarstvo da su ipak osobe sa invaliditetom.
Gubitkom statusa, dijalizni pacijenti izgubili su primanja od 40 eura mjesečno na osnovu tuđe njege, koja u Federaciji BiH doseže i do 150 eura. Jedan od njih kaže:
„Idem na dijalizu i imam puno troškova. Sad su izmislili da mi nismo invalidi, pa nam ukidaju tu minimalnu invalidninu za tuđu njegu i pomoć, tako da će biti jako teško. Sve je loše. Ovo nije zapamćeno.”
Ovakav potez resornog ministarstva za Aleksandra Raduna iz Udruženja dijaliznih bolesnika je neshvatljiv:
„Postavlja se pitanje kako može da bude poboljšano stanje pacijentima koji idu na hemodijalizu, recimo pet ili deset godina? Znači, stanje im se može samo pogoršati jer svaki drugi dan idu tamo po četiri do pet sati i život im zavisi od aparata.”
Ekonomska kriza dovela je kliničke centre u BiH do prosjačkog štapa. Fondovi zdravstvenog osiguranja su na koljenima i pokušavaju naći načine da opstanu. Ministar zdravlja RS-a, Slobodan Stanić, kaže kako su socijalna davanja ogromna:
„Ovo bi u cjelosti poremetilo, tako da je nemoguće izvesti u ovom momentu, a da ne dođe do težeg narušavanja sistema socijalne zaštite.”
Ipak, ministar je na kraju udovoljio dijaliznim bolesnicima.
Zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine zasnovan je na principu solidarnosti i uplati doprinosa zaposlenih. Međutim, dobar dio usluga plaćaju i osiguranici.
U nekoliko kantona Federacije BiH, građanima se nudi mogućnost kupovine dodatne premije, čime građani izbjegavaju plaćanje složenijih zdravstvenih usluga. Primjera radi, pregled magnetnom rezonancom košta oko 60 eura, uz ovjerenu zdravstvenu knjižicu. U Hercegovačko-neretvanjskom kantonu ti troškovi se mogu izbjeći ako kupite premiju i godišnje dodatno platite 10 eura.
„Ukoliko posjedujete premiju i uredno ovjerenu zdravstvenu iskaznicu, bez obzira koliko puta u godini to iskoristili, računa se da je plaćeno kroz tu premiju”, kaže Dalibor Ravić iz Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK.
Po radniku 1.500 eura
Skoro 1.500 eura radnik sa prosječnom platom u 2011. godini izdvojio je za zdravstvo u Federaciji BiH. Zvanično, na jednog osiguranika, zdravstveni zavod, potrošio je 290 eura. Princip solidarnosti u zdravstvu više odgovara osobama koje su redovno kod doktora, stav je jednog od građana Sarajeva:
„Iskoristi sve to što je plaćeno i dobije, a ako nije bolestan onda mu treba vratiti sredstva.”
Prema mišljenju novinarke Centra za istraživačko novinarstvo, Renate Radić-Dragić, građani, bez obzira gdje se liječe mogu očekivati niz neprijatnosti u zdravstvenim ustanovama:
„Može očekivati da će na uslugu čekati i po mjesec dva. Da će morati sam kupovati neku opremu i lijekove. Može očekivati da to što je uplaćivao zdravstveno osiguranje, to mu vrlo vjerovatno neće vrijediti jer će opet morati dodatno plaćati. Možda će se od njega očekivati i takozvana zahvalnica doktoru, odnosno neka novčana naknada.”
Upravo je prisutnost korupcije u zdravstvu bila tema istraživanja Anti-korupcijske mreže organizacija civilnog društva u BiH. Istraživanje je pokazalo da su bosansko-hercegovačke bolnice žarišta korupcije. Više od 80% ispitanika tvrdi kako je korupcija u zdravstvu prisutna na različitim nivoima, kaže Maja Radević iz Mreže:
„Kao najprisutniji oblik korupcije identifikovali su davanje mita, novca ili poklona radi obavljanja operacije od strane ljekara, a oko 60% ispitanika smatra da je ovaj oblik korupcije prisutan u zaista velikoj mjeri.”
Ni građani nisu zadovoljni zdravstvenim uslugama:
Ipak, ovih dana u sferi zdravstva pojavila se i jedna svijetla tačka. U Kantonu Sarajevo zvanično je počela upotreba elektronskih zdravstvenih kartica, a do kraja 2014. godine trebalo bi biti potpuno ukinuto ovjeravanje zdravstvenih knjižica i čekanje u redovima. Među prvima koji su dobili karticu je i Zula Selimović, predsjednica Udruženja paraplegičara i oboljelih od dječije paralize KS:
„Ovaj vid, koji je sada planiran ovom zdravstvenom knjižicom, će u velikom pomoći i olakšati ostvarivanje zdravstvene zaštite za sve naše članove. Zaista je veliko i od velikog značaja za osobe sa invaliditetom.”
Do kraja godine elektronsku zdravstvenu karticu trebalo bi dobiti oko 20.000 osoba. Prvih 5.000 kartica dobili su osiguranici koji nužno trebaju zdravstvenu zaštitu, a to su uglavnom osobe sa invaliditetom i njihove porodice. Distribucija kartica će se obavljati direktno ili putem pošte, za one koji ne mogu doći da je preuzmu. Ovaj pilot-projekat koštao je 50.000 eura.