Dostupni linkovi

logo-print

Za mirovine vojnika NDH 47 milijuna eura


Trg Bana Jelačića po završetku Drugog svjetskog rata, svibanj 1945.

Trg Bana Jelačića po završetku Drugog svjetskog rata, svibanj 1945.

Pred 20 godina hrvatski Sabor izglasao je da pravo na boračku mirovinu imaju i oni koji su se u Drugom svjetskom ratu borili na strani Endehazije, dakle na strani njemačkih i talijanskih okupatora, a protiv partizana. Radi se o domobranima, ustašama i oružnicima, kako se tadašnjim rječnikom zvalo pripadnike žandarmerije. Iz proračuna je za njihove mirovine ove godine izdvojeno oko 47 milijuna eura.

U Savezu antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske ne kriju nezadovoljstvo zbog toga što su pred dvije decenije njihovi smrtni neprijatelji u ratu izjednačeni s njima u pravu na takozvanu povlaštenu mirovinu - da im se svaka godina provedena u oružanim formacijama NDH računa kao dvije godine radnog staža, a isto tako i godine koje su proveli u ratnom zarobljeništvu. Aktualno se radi o 13.000 takvih mirovina.

„Hrvatska im nema što davati mirovine, jer su oni ratovali protiv interesa hrvatskog naroda,“ kaže za RSE tadašnji predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Ivan Fumić.

„Ovdje se beneficiraju sve one endehaške sluge koje su zapravo služile njemačkom imperijalizmu. Neka zatraže mirovine od Njemačke, od one zemlje kojoj su služili. Sigurno nisu služili Hrvatskoj, već naprotiv – ratovali su protiv interesa hrvatskog naroda. To sam mislio onda, to mislim sada i to ću misliti dok sam živ.“

Fumić kaže kako je apsolutno protiv mirovina za njih, ali da im se može dati socijalnu pomoć zbog godina starosti.

„Zašto? Zato što mirovina u slučaju smrti prelazi na nasljednike, a socijalna pomoć ne prelazi. Tako su riješile i druge europske zemlje.“

Protiv izjednačavanja

Sabor je 1993. godine donio takvu izmjenu zakona, kako bi se tim ljudima na neki način kompenziralo negativni tretman u vrijeme socijalističke Jugoslavije, i – u duhu tadašnje Tuđmanove ideje pomirbe partizana i ustaša - priznalo da su se i oni u prošlom ratu borili za Hrvatsku, iako su – do par dana pred kraj rata u svibnju 1945. - bili pod izravnim njemačkim zapovjedništvom.

Pravo na takvu mirovinu dobili su i dobrovoljci ustaše i mobilizirani domobrani i hrvatski legionari koji su se u sastavu Wehrmachta borili na Istočnom frontu. U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje nemaju specificirano koliko ima kojih, ali – kako je kazao jedan komentator – ako je i jedan ustaša, previše je. Nešto o tome zna Ivan Fumić.

„Vjerojatno je domobrana najviše. Za ostale ne znam.“

I aktualni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Ratko Maričić kaže za RSE kako je ta saborska odluka pred 20 godina bila pogrešna.

„I to zato što je jasno da je na jednoj strani bila vojska koja se borila protiv fašizma, a na drugoj strani bila je vojska koja je podržavala fašizam. Ne mogu se te dvije stvari izjednačiti. Nisu to iste stvari i mislim da ova država koja počiva na antifašizmu zaista nema razloga onim ljudima koji su se borili na strani fašizma daje bilo kakve mirovine i bilo kakve beneficije.“

Maričić kaže kako se ipak ne smije do kraja izjednačavati mobilizirane domobrane i dobrovoljce ustaše.

„Oni koji su na silu mobilizirani nisu u tom trenutku imali izbora. Oni su imali izbor priključiti se na njihov poziv partizanima. Ukoliko nisu imali prilike da to naprave, tim situacijama bi trebalo prići s pažnjom.“

Kontaktirali smo i udrugu Hrvatski domobran, koja okuplja domobranske veterane iz prošlog rata, ali oni nisu željeli razgovarati, s obrazloženjem da nisu pripremljeni.
Kao i kod partizanskih mirovina, kako se radi o ratu koji je završio pred 68 godina, dvije trećine mirovina endehaških vojnika su obiteljske, odnosno koriste ih supruge nakon smrti muževa. Tri četvrtine tih mirovina manje su od 3.000 kuna, odnosno 400 eura.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG