Dostupni linkovi

logo-print
U poslijednjih deset godina najprisutnije pitanje u bh medijima su ustavne reforme. Aprilski paket, prijedlozi Sjedinjenih Američkih Država, međunarodne zajednice, amandmani civilnog društva i - opet ništa. Najviši pravni akt BiH još uvijek je Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu ocijenjen kao diskriminatoran. Više od 80 posto građana BiH smatra kako je zbog postojećeg ustavnog ustrojstva ova država nefunkcionalna.

Reforma Ustava morala bi značiti reformu strukture. Ovo je stav većine građana BiH, a koji je iznesen tokom istraživanja javnog mnijenja - „Komentari građana o reformi Ustava BiH“.

Zbog kompleksnog ustrojstva Bosna i Hercegovina je nefunkcionalna država, a građani smatraju kako to odgovara interesima političkih stranaka, a ne građanima.

Predstavnik Evropskog istraživačkog centra Adnan Huskić ističe kako su građani dobro upućeni u proces ustavnih promjena, te da smatraju kako bh političari ne idu u pravom smjeru.

„Trenutni smjer, način rješavanja, metod, možda metod i jeste donekle prihvatljiv, ali smjer je u svakom slučaju pogrešan. Ovo bi više trebalo da bude neka pouka ljudima koji dolaze iz međunarodnih organizacija, da ovaj način na koji se to trenutno radi kao i smjer kojim se ide nije nužno ono što treba da predstavlja ukupne interese građana“, navodi Huskić.

Najveći problem u državi, prema mišljenju građana jeste korupcija. Na drugom mjestu je ekonomija, te rad pravosudnih institucija. Ova pitanja trebala bi biti riješavana na državnom nivou, smatraju građani. Adnan Huskić kaže kako je to stav većine građana iz oba entiteta:

„Među etničkim grupama ne postoji do te mjere neki antidržavni sentiment niti neko protivljenje tome da se pitanje borbe protiv korupcije, pravosuđa, rješava na državnom nivou. Naravno, postoji vrlo nisko povjerenje u instituciju države, ali to je nešto što se proteže kroz cijele institucije.“

Nasuprot praksi bh političara, koji su ustavne promjene sveli na izvršavanje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu 'Sejdić-Finci', građani ne misle da će to u mnogome poboljšati njihove živote.

U Brisel po belgijske čokolade

Činjenica da bh političari toliko godina samo govore o ustavnim promjenama bez konkretnih poteza, pokazuje njihovu nezainteresovanost. Za razliku od njih, građani iskazuju potrebu za promjenama, tvrdi menadžerica projekta implementacije međunarodnog javnog prava i javnih politika Valery Perry:

„Iako građani shvataju da je provođenje presude 'Sejdić-Finci' bitno za pristupanje Evropskoj uniji, isto tako, oni smatraju da se njihovi životi neće fundamentalno promijeniti rješavanjem ovog pitanja. Najbitnije za građane jeste borba protiv korupcije, ekonomija, te funkcionalno pravosuđe. Građani BiH su toliko pametni da vide da su ove tri oblasti međusobno povezane“, konstatuje Valery Perry.

No, ne brine bh političare šta misle građani koji su ih birali, bar ne dok se ne približe izbori. Tako su tokom protekle četiri godine, zahvaljujući 'Sejdić-Finciju', o državnom trošku proputovali mnogo i uspjeli da rješavanje ovog problema potpuno izmjeste iz bh. institucija.

„Bosna i Hercegovina, sad, može si dopustiti, to više niko ne primjećuje, luksuz tzv. restoranske demokratije, gdje su raspravu o Ustavu premjestili iz parlamentarnih klupa, to je nedopustivo, u restorane. Ako bi bilo kojoj državi kroz svoju presudu Evropski sud za ljudska prava spočitao diskriminatoran sadržaj njenog ustava, to bi za tu državu bio skandal. Potrudili bi se svi važni odlučujući politički faktori u državi da tu nepravdu isprave što prije, bez ikakvih vanjskih pritisaka, bez ikakvih putovanja po Evropi i dogovora o tome kako ćemo-ovako ćemo, dvojka, trojka, četvorka, šest plus dva, četiri manje jedan. To je samo forma koja ne vodi rješenju problema“, kaže profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Zarije Seizović.

I ovo pitanje okrenuli su na rješavanje problema konstitutivnih naroda, uz strasno naglašavanje etniciteta i važnosti pripadanja jednom od tri, smatra Damir Dajanović iz tuzlanskog Revolta:

„Oni se uopšte ne bave nekim rješavanjem presude Sejdić-Finci na način da bi svaki građanin trebao biti ravnopravan, nego se političari apsolutno bave time da svoje glasačko tijelo izoliraju i u principu glasači u Bosni i Hercegovini ostanu svaki u svom toru“, kaže Dajanović.

Međutim, rješavanjem ovog pitanja, koje je ključno za nastavak evroatlantskih integracija BiH, otvorila bi se druga, koja mnogo više zanimaju bh građane, smatra izvršni direktor Centra za zastupanje građanskih interesa, Damir Mehmedbašić.

„Ja ne vidim da oni žele uopće da po tom pitanju nešto stvarno učine. Puno više im je stalo da odu u Brisel po belgijske čokolade“, kaže Damir Mehmedbašić.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG