Dostupni linkovi

logo-print

Margaret Whitehead iz Hudson instituta u Washingtonu u intervjuu za RSE govori o jedinstvenoj predsjedničkoj utrci u Sjedinjenim Američkim Državama, u kojoj se natječu, kako neki ocjenjuju, "sposobna i nepopularna" Hillary Clinton i "nesposobni, ali u narodu podržavani" Donald Trump.

RSE: Diljem SAD jako je rašireno anti-establišment raspoloženje. Je li to i razlog zašto je Trump toliko popularan?

Whitehead: Vjerujem da je problem u ekonomiji i da je mnogo ljudi zbog toga ljuto. Niža i srednja klasa stagniraju, njihova primanja ne rastu, pa se čini da ona viša klasa još bolje živi. Tako da mislim da oni koji podržavaju Trumpa su ljudi koji se osjećaju ekonomski zapostavljeni.

RSE: Donald Trump ima veliki broj pristalica, oni su glasni i prepuni energije, tako da se stječe dojam da ga baš cijela Amerika podržava. Da li to ukazuje i na pobjednika novembarskih izbora?

Whitehead: Donald Trump je majstor nastupa pred publikom ili u medijima. Na televiziji, na Twitteru, i tome slično… On govori jezikom običnih ljudi, jezikom koji se govori kod kuće. On vam priča kao komšija, bilo da je ljut na vas ili s vama raspravlja o politici.

Drugi kandidat govori jezikom obrazovanog političara, ona (Hillary Clinton) se ponaša na način na koji se ponašaju oni koji su na vlasti, tako da Trump pored nje djeluje kao običan čovjek, koji se obraća svakodnevnim potrebama i željama Amerikanaca. Zato ga u našim krugovima i zovemo majstorom masovne kulture. Ali, ako govorimo o njegovim šansama da bude izabran, ne mislim da su one jako dobre.

Nekoliko je saveznih država u kojima Hillary Clinton mora pobijediti da bi postala predsjednica: North Carolina, Ohio, Florida i Pennsylvania. Ona te države mora dobiti ili neće pobijediti. Trump je u anketama stalno oko 45 posto i lično mislim da neće proći taj procent. Postoje i razlozi za to. Američka javnost može biti zatravljena nekim drugačijim kandidatom, može ga pratiti i podržavati, ali ako mu brojevi budu previsoko rasli, javnost će se povući, jer će se ljudi uplašiti.

Nisu, naravno, ankete najpouzdaniji barometar, ali smatram da Trump neće preći tih 45 posto koliko sada ima.

Hillary Clinton

Hillary Clinton

RSE: Sjedinjene Države imaju mnogo intelektualaca koji tradicionalno glasaju za vašu stranku, za Republikance. Ali, ove godine to neće učiniti?

Whitehead: Puno je razloga za to, a na prvom mjestu nacionalna sigurnost. Bili smo svjedoci njegovih ispada u toj sferi, što je naravno uplašilo mnoge ljude. Ljudi iz obje partije potpisali su pismo, uključujući i (bivše) državne sekretare Henryja Kissingera i Jamesa Bakera, protestujući protiv Trumpa i naglašavajući da "ne bi bilo mudro izabrati ga".

Nikada u povijesti naših izbora nismo imali takvo pismo, tako da vidite da su ljudi uzrujani. Baš kao i sigurnosna i obavještajna zajednica koja je jako uzrujana. Ja mislim da je on opasan.

Trump je biznismen, a ne diplomata

RSE: Trump se doima, smatraju njegovi kritičari, kao neko kome fali sposobnost da bude predsjednik SAD. Pri tome, on nije pokazao nimalo interesa da nešto i nauči?

Whitehead: Trumpa treba prihvatiti takvim kakav jeste, kao čovjeka koji o politici i nacionalnoj sigurnosti priča kao da je riječ o poslovnim pogodbama. I on se tako i postavlja, kao biznismen, a ne diplomata. Taj njegov performans njemu samom stvara dojam da može biti predsjednik, ali to nailazi na vrlo negativan dojam kod nekih lidera u svijetu.

RSE: Gospođo Whitehead, mnogi će Vam reći da je republikanski trend podržavanja anti-intelektualizma, kulminirao nominacijom Donalda Trumpa za predsjedničkog kandidata?

Whitehead: Nije uopšte upitno da je ovo najružnija i najproblematičnija predizborna kampanja koju smo, možda, ikada imali, barem za moga života. Mislim da će vam to reći svaki Amerikanac, čak i oni koji će glasati za Trumpa. Ovo je teška situacija i ovo je sramno za nas.

Čini se kao da smo izgubili svoje ciljeve, kao da smo pogubili ljude koji imaju iskustvo u raspravama o bitnim stvarima… U Trumpovom slučaju, on nije imao nikakvu političku platformu, sve donedavno, što je nečuveno u američkoj politici. On čak nema ni infrastrukturu kakvu ima Hillary Clinton, te su sve to razlozi zbog kojih Trumpova kampanja ispašta u smislu otpora kod intelektualaca. Ne zaboravite da se on obraća običnom čovjeku na vrlo specifičan način kojeg čak možemo nazvati "trampizam" (trumpism).

Donald Trump

Donald Trump

RSE: Republikanska stranka, nakon ovih izbora, mora dobro protresti ideje, ciljeva i kadrove. Trump je, za mnoge, i simptom i posljedica anti-intelektualnog stava ove stranke.

Whitehead: Smatram da je jako dobar odgovor Paula Ryana na ukupan fenomen Trump. Predsjednik parlamenta je pripremio cijelu strategiju koja se odnosi na nacionalnu sigurnost, zdravstveni sistem, te ekonomiju, i to je nešto što će sigurno, kao prijedlog Republikanske stranke, proći u Kongresu. Čak i u slučaju da Trump uđe u Bijelu kuću, ova će strategija biti važeća.

Dakle, Ryan ima političku platformu, koja je dostupna na internetu, tako da se ne može baš cijelu stranku optužiti za anti-intelektualizam. Sve dok imamo tako briljantnog predsjednika Kongresa, koji jako naporno radi i istovremeno se trudi da izbalansira sve, čak i situaciju u kojoj bi Donald Trump mogao biti sljedeći predsjednik SAD.

Za Ameriku je interesantno vidjeti kako se razvija situacija u kojoj imamo problematičnog kandidata, ali i Kongres koji funkcionira besprijekorno.

RSE: Ovogodišnji američki izbori su jako interesantni. Imamo jednog, po mišljenju nekih, vrlo sposobnog kandidata, to je Hillary Clinton, koja nije omiljena u masama, i jednog nesposobnog kojeg narod voli – Donald Trump.

Whitehead: To će na biralištima biti velika dilema. Sviđa nam se sposobnost Hillary Clinton da se nosi s pitanjima nacionalne sigurnosti, ali nam se sviđaju neke od Trumpovih ideja o konkurentnosti. Zabrinuti smo kakve odluke može gospođa Clinton donijeti u vezi s Vrhovnim sudom. Veoma smo zabrinuti da bi ona mogla proširiti Vladu, što za ljude kakva sam ja, za republikance, znači da će administracija biti sve veće, a efekti sve manji.

Sve su to stvari o kojima će razmišljati ljudi prije nego daju svoj glas nekom od kandidata.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG