Dostupni linkovi

logo-print

Walker: Zapad mora naći odgovor na ruske prijetnje demokratiji u istočnoj Evropi


Christopher Walker

Christopher Walker

Christopher Walker je izvršni direktor Međunarodnog Foruma za demokratske studije (International Forum for Democratic Studies - IFDS), vodećeg centra za teoriju i praksu demokratskog razvoja, pod pokroviteljstvom "National Endowment for Democracy". Prethodno je bio jedan od vodećih ljudi u uredu "Freedom House-a". Njegovi članci na temu slobode medija i demokratije su objavljivani u mnogobrojnim publikacijama, uključujući New York Times, Wall Street Journal, i Foreign Policy.

Walker je govorio za RSE tokom Foruma 2000 koji se svake godine održava u Pragu i na neki način čuva sjećanje na bivšeg češkog i čehoslovačkog predsjednika Vaclava Havela.

RSE: Godine 2009. bivši češki predsjednik Havel i 22 evropska intelektualca su potpisali otvoreno pismo američkom predsjedniku Baracku Obami upozoravajući ga da Rusija ima agendu XIX stoljeća, a taktiku i metode XXI. Da li mislite da je Havel bio upravu?

Walker: Mislim da je ono što smo vidjeli prethodnih mjeseci bilo kulminacija dugogodišnjih aktivnosti Rusije, što znači napore da zaustavi ili na drugi način poremeti demokratski razvoj u regionu. Vaclav Havel, kao i drugi lideri, posebno iz centralne Evrope, veoma dobro je shvatao izazove koje predstavljaju autoritarne vlasti, u ovom slučaju Rusija. Stoga mislim da možemo reći da je njihova dijagnoza bila tačna.

Ono što smo vidjeli u posljednjoj kalendarskoj godini bi nas trebalo sve natjerati da ponovo pogledamo kako smo dijagnosticirali ambicije Rusije, i što je još bitnije, vidimo šta to znači za budućnost i na koji način bi Zapad trebalo da reaguje. Smatram da zbog iskustva regiona, tragične povijesti koju je centralna Evropa posebno iskusila i sa istoka, i sa zapada za vrijeme Drugog svjetskog rata, oni posebno shvataju postojeće izazove, i mislim da bismo trebali veoma ozbiljno shvatiti dijagnozu Vaclava Havela.

RSE: Sadašnji češki predsjednik Zeman je opisao konflikt u Ukrajini kao građanski rat i rekao da je ta situacija samo "prehlada" u odnosu na prijetnju koju predstavlja islamski terorizam.

Walker: Mislim da je jedan od izazova trenutne agresije na Ukrajinu taj što mnogi ljudi imaju problem pri shvatanju onoga što je suština konflikta. Ako pogledamo šta se desilo od prvih napora da se izazovu nemiri u Ukrajini, onda je jasno da su ruske vlasti bile te koje su provocirale, i sukob nije počeo kao građanski rat. To nas dovodi do veoma važnog pitanja koje se odnosi na naše shvatanje i poglede na ovakve vrste problema - napori Rusije da kreira naraciju i stvori nejasnoće oko toga šta se zaista dešava u Ukrajini su bili dosta uspješni, i mislim da to vidimo na više primjera.

Prizor sa jednog skupa u Kijevu, 4. oktobar 2014.

Prizor sa jednog skupa u Kijevu, 4. oktobar 2014.

Također smatram da je bitno naglasiti da ako ovo gledamo kao usko pitanje koje se tiče samo istočne Ukrajine, to će nas dovesti do pogrešnog zaključka. Međutim, ako pogledamo šta ruske vlasti govore, a to je njihova politika da brane svoje sunarodnjake van granica Ruske Federacije, to nam govori da je potreban drugačiji i mnogo opsežniji odgovor da bi se nosili sa prijetnjama po međunarodni poredak, Evropu, i evropsku ideju.

RSE: Da li mislite da je Balkan još jedan front na kojem Rusija pokušava spriječiti razvoj demokratskih institucija i demokoratskih društava?



Walker: Pa, spomenuo bih samo dvije sfere u kojima postoje dokazi da se pokušava utjecati na razvoj Balkana na nedemokratski način, ako to mogu tako reći. Jedna je sfera medija, gdje su demokratski orjentisani mediji pod velikim pritiskom danas jer se nalaze u okruženju neprijateljskih medija s kojima se ostatak demokratskog svijeta suočava. S druge strane, vidimo porast kontrolisanih medija - ne samo u slučaju Rusije, već i Kine i Irana - i vidimo da se oni razvijaju i na Balkanu. Nekada su glasovi medija koje smo mogli čuti u regionu skoro ekskluzivno bili glasovi medijskih kuća kao što su BBC ili AFP - firmi koje rade u pod odgovornim i transparentnim uredničkim strukturama. Među njima je i Deutche Welle...

Međutim, danas vidimo nešto drugačiju sliku. Polako, ali sigurno, se javlja sve više neliberalnih glasova na Balkanu, glasova koje možemo opisati kao propagandu i koji nemaju uredničku transparentnost. Osim toga, imate i sve više novca koji nalazi svoj put do regiona na razne načine, koji dolazi iz zemalja i izvora koji ne djeluju na odgovoran i transparentan način, što stvara mnoge probleme, posebno za elite u ovim zemljama koje moraju birati između razvoja njihovih društava na otvoren i transparentan način i vođenja društva u još veću korupciju i politiku kojoj javnost nije na prvom mjestu.

RSE: Od svih zemalja u regionu, Kosovo i Bosna su u najtežoj poziciji, jer prave jedan korak naprijed, dva nazad. Da li je moguće da ruski predsjednik Putin smatra ove zemlje "projektima Zapada" i da želi njihovu propast u svom zamišljenom hladnom ratu protiv Zapada?



Walker: Moguće je da Moskva ne smatra da je demokratski razvoj Bosne i Hercegovine i Kosova prioritet ili da je to nešto poželjno. To je teško reći. Smatram da je realnost takva da obje zemlje imaju svoje unutrašnje izazove s kojima se moraju boriti i izboriti da bi napredovale, i mislim da lokalni donosioci odluka mogu uraditi mnogo više da bi ostvarili napredak i stvorili odgovornije i transparentnije vlade koje će raditi bez vanjskog utjecaja.

RSE: Spominjali ste da Dodika nije jednostavno slijediti, imajući u vidu da on nije ni državnik, samo predsjednik jednog entiteta, ali je veoma interesantno to što se od ovog proljeća Putin sa Dodikom sastao dva puta - Dodik je posjetio Moskvu dva puta. Veoma je neobično da se čovjek iz jednog malog entiteta sastaje sa ruskim predsjednikom dva puta u veoma kratkom periodu?

Susret Dodika i Putina u Moskvi, 18. septembar 2014.

Susret Dodika i Putina u Moskvi, 18. septembar 2014.

Walker: Mislim da je jasno da je Rusija u nedavnoj prošlosti ubrzala i uvećala svoju diplomatiju u mnogim sferama, i smatram da ovakvi odnosi sa Dodikom govore o jednom aktiviranju neliberalnih glasova, što vidimo u Rusiji i njenoj kultivaciji krajnje desnice i desničarskih političara u zapadnoj Evropi, i vezama sa izuzetno neliberalnim partnerima na međunarodnoj sceni. Ovakvo autoritarno bratstvo koje Rusija njeguje je donekle potvrđeno u slučaju Republike Srpske i njenog vodstva.

RSE: Na koji način bi Zapad trebalo da reaguje na Putinove poteze i propagandu, i zašto se to već nije desilo?



Walker: Pa, napori Rusije da promoviše svoju propagandu se moraju razumjeti u kontekstu cenzure. Ruska propaganda unutar Ruske Federacije može biti veoma uspješna jer Rusija ima mogućnost da suzbije ostale glasove. Ruska propaganda van granica Rusije funkcioniše na drugi način, tako što se mora takmičiti u okruženju pluralističkih i demokratskih medija. To ne znači da nije uspješna. Kao što smo moj kolega Robert Orttung i ja nedavno napisali u Moscow Times, van ruskih granica to je pokušaj zamagljivanja i zbunjivanja, pokušaj da se zaustavi otvorena diskusija, a u tome su bili dosta uspješni.

Smatram da se demokratski glasovi moraju fokusirati na ukazivanje na netačne informacije koje ruski mediji sistematski plasiraju - to bi zahtijevalo veći fokus i resurse za suočavanje sa izazovom - da se ne odgovara na isti način, već da se koristi snaga demokratskih sistema i govori na otvoren način i kompetitivan način u odgovoru na izazove koje je Rusija postavila. Do danas se nismo uspješno suočili sa tim izazovom, ali se to mora desiti. To je previše bitno, jer su i sama ova pitanja previše bitna, i kako je medijski analitičar Peter Pomerantsev rekao, to se ne dešava u vakumu, ovakve razmirice i informacije koje Rusija koristi za svoju propagandu vode do gubitka života i ogromnog razdora, što se već desilo u Ukrajini.

  • 16x9 Image

    Gordana Knežević

    Sa više od 30 godina iskustva u novinarstvu, od marta 2008. do marta 2016. godine bila je je direktor Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa. Prije toga, bila je urednik unutrašnje rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje", a od  1987. do 1991. dopisnik iz Kaira.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG