Dostupni linkovi

logo-print

Vukovar: Srbi traže ploče na ćirilici


Ilustracija, foto: RTS

Ilustracija, foto: RTS

Vukovarski Srbi su po popisu iz 2011. godine po broju prešli trećinu stanovnika grada i traže da se poštuje Ustavni zakon u manjinama i uvede dvojezičnost - od ploča na ulazu u grad na latinici i ćirilici, preko ploča na ulicama i školama do formulara i na latinici i na ćirilici. U vladinom Savjetu za nacionalne manjine kažu da Ustavni zakon treba poštovati i da se treba okrenuti budućnosti, ali vukovarski Hrvati misle da bi odgoda primjene zakona bila najbolje rješenje.

Kako rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine pokazuju da je broj Srba u Vukovaru narasao prema popisu iz 2001. godine, i da sada iznosi više od trećine stanovnika Vukovara, predsjednik vukovarske organizacije Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Srđan Milaković zatražio je izmjenu gradskog statuta i uvođenje dvojezičnosti – dakle upotrebe i srpskog jezika i ćirilice uz hrvatski jezik i latinicu u javnoj komunikaciji, kako to nalaže Ustavni zakon o pravima manjina.

To bi značilo postavljanje dvojezičnih ploča na ulaze i izlaze iz grada, dvojezične ploče na svim ulicama, školama i javnim gradskim institucijama, ali i tiskanje svih formulara i na hrvatskom i latinici, i na srpskom i ćirilici. Srđan Milaković je optimist:

„Ne očekujem da će to ići lako, ne očekujem da neće biti poteškoća u tom smislu, ali očekujem da će uz nekakav dijalog i poštovanje institucija to biti rešeno“, kaže Milaković.

Predsjednik vladinog Savjeta za nacionalne manjine, tijela koje štiti primjenu Ustavnog zakona o manjinama i sve manjinske legislative, Aleksandar Tolnauer za naš radio kaže kako Ustavni zakon treba poštivati, kako postoje problemi vezani uz prošlost i njezinu percepciju, ali da se moramo okrenuti budućnosti.

„A budućnost je da naše zakone implementiramo i provodimo u praksi, i to je nešto što je normalno i jasno. Psihološki i iz mnogih drugih aspekata sigurno će da će to ljudi na tim prostorima teško prihvaćati, ali mnoge stvari će se tako odvijati u našem društvu koje ćemo teško prihvaćati, ali ćemo ih sa vremenom sigurno gledati iz sasvim drugih aspekata i sa sasvim drugim očima. Ali da se razumijemo – to ne treba ni sa jedne ni sa druge strane gledati trijumfalistički u ovom ili onom pogledu, već treba primjenjivati zakon koji je na snazi“, navodi Tolnauer.

On je dodao i da nikakva kriza i štednja ne smiju biti argumenti da se ovo pravo ne provede u praksi. U Vukovaru prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 27.683 stanovnika. Većinu stanovništva čine Hrvati, njih 57,37 posto, slijede Srbi s 34,87 posto, Rusini s 1,59 posto i Mađari s 1,25 posto.

Inače, šef vukovarskog SDSS-a Milaković je kazao i kako je popis stanovništva Vukovara iz 2011. godine dosad najrealniji. Ove rezultate popisa u Vukovaru osporavaju u lokalnom HDZ-u.

„U gradu Vukovaru imamo cirka 33.000 ljudi na popisu birača, a po ovom popisu imamo 28.000 stanovnika! Mislim da ovaj popis zaslužuje reviziju u gradu Vukovaru“, kaže predsjednik vukovarskog HDZ-a Damir Barna.

HSP traži moratorij

Rezultate popisa osporava i srpska stranka SDSS na državnoj razini.

Jedna od pravaških stranaka – HSP dr. Ante Starčević koja ima pola jednog zastupnika u Saboru – zatražila je da se na realizaciju ovog ustavnog prava primijeni desetogodišnji moratorij, kakav su primjerice podunavski Srbi imali na služenje vojnog roka u Hrvatskoj vojsci, ili na učenje novije hrvatske povijesti u školama. Oni upozoravaju da se u Vukovaru još liječi ratne rane te traga za još nekoliko stotina hrvatskih branitelja i civila nestalih u napadu na grad ujesen 1991.

Za komentar smo zamolili dvije kolegice – glavnu urednicu vukovarskog srpskog Radio Dunava Senku Nedeljković i glavnu urednicu Hrvatskog radija Vukovar Mariju Molnar.

„Biti će pokušaja opstrukcija poput ove pravaške inicijative, ali zakon treba provoditi“, kaže kolegica Nedeljković.

„Treba ga poštivati, kako se ne bi ponavljale konstantno one nekave priče koje su bile ranijih godina - kada Srbi zatraže realizaciju nekih svojih zakonom zagarantovanih prava - da im druga strana to osporava jer još uvek nisu gotovi rezultati popisa stanovništva, pa se pozivamo na ove dokumente ili na one... Mislim da je to sada sa te strane jasno“, smatra Senka Nedeljković.

I kolegica Molnar je za poštivanje zakona:

„Dakle, ako smo legalisti – a u ovoj se zemlji svi volimo busati u prsa da jesmo, i to veliki – onda oni imaju potpuno pravo da to provedu. Sa druge strane, pitanje je osjetljivosti vukovarskog područja – vezano uz dvojezične natpise nisu isključeni ni spomenici iz Domovinskog rata – Memorijalno groblja žrtava Domovinskog rata, Spomen-obilježje na Ovčari i slično, što je u najmanju ruku – imajući u vidu sve ono što se na ovom prostoru događalo posljednjih godina – degutantno!“

I ona misli da bi moratorij bio racionalno rješenje.

„Čini mi se to kao neko dobro prijelazno rješenje, jer naprosto se plašim – poznavajući situaciju ovdje – da bi ovdje moglo doći do velike eskalacije međunacionalnih sukoba. Naprosto, situacija je jako, jako užarena“, ocjenjuje Marija Molnar.

Dakle, zakon je tu, ali postoji i zabrinutost. Uz hladne glave i bez trijumfalizma na bilo kojoj strani sve se može riješiti u zajedničkom interesu, osim ako to pitanje ne bude još jedan način za dobijanje bodova pred lokalne izbore u proljeće. A to ne ovisi ni o građanima, ni o medijima, nego o političarima.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG