Dostupni linkovi

logo-print

Vršnjačko nasilje u BiH: 'Sistem' je ubio Mahira


Skup u Mostaru "Pravdom protiv društva nasilja"

Skup u Mostaru "Pravdom protiv društva nasilja"

Slučaj maloljetnog učenika Mahira Rakovca iz Sarajeva, koji je krajem prošle godine izvršio samoubistvo, pokrenuo je lavinu pitanja o stanju društva, a posebno obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini.

I dok rasvjetljavanje tog slučaja, za kojeg se sumnja da je podstaknut brutalnim vršnjačkim nasiljem, tek treba da uslijedi, kritičari bh. društvene zbilje ističu da je "slučaj Mahir" samo površina nakaradnog društva u BiH, u kojem su uništeni bilo kakvi osjećaji solidarnosti sa drugima i drugačijima, ne samo u etničkom, nego i u socijalnom smislu.

Kritičari bh. zbilje podsjećaju da je slučaj 14-godišnjeg Mahira Rakovca, koji je skokom sa 8. sprata sebi oduzeo život, samo posljednji u nizu onih koji se dovode u vezu sa vršnjačkim nasiljem sa tragičnim posljedicama.

Podsjetimo, nedavno je i u Mostaru registrovan slučaj u kojem je 16-godišnjak, za kojeg se vjeruje da je bio sklon vršnjačkom nasilju, na smrt izbo 22-godišnjaka, koji je - kako su javili mediji, pozivajući se na izjave svjedoka - nastojao upozoriti nasilnog maloljetnika da ne uzima novac od djece.

Majka tragično stradalog Mahira, filologinja Alisa Mahmutović, kaže da su, nakon što je u javnosti izneseno šta se dogodilo, primili veliki broj e-mailova ljudi iz BiH, što ukazuje na masovnost pojave.

"Toliko ljudi ne smiju da kažu. Iz Jajca, iz drugih gradova, iz Goražda. Ljudi znaju da su im djeca počinila samoubojstvo usljed vršnjačkog nasilja, a ne smiju da kažu, jer imaju drugo dijete i boje se šta će biti s drugim djetetom koje je u istoj školi", navodi Mahmutović.

Stručnjaci upozoravaju da se bh. društvo nalazi u začaranom krugu nasilja, a sâm problem, kada je riječ o vršnjačkom nasilju, može se posmatrati u više nivoa.

U javnosti su iznesene indicije da su Mahirove školske kolege, iz sarajevske Internacionalne škole, psihički i fizički zlostavljali tog 14-godišnjaka.

Majka Alisa Mahmutović smatra da bi, u vezi sa počiniocima, trebalo promijeniti zakonski okvir.

Alisa Mahmutović

Alisa Mahmutović

"Bez obzira što se radi o maloljetnim osobama, te maloljetne osobe su vrlo svjesne šta su radile. Društvo, bosanskohercegovačko, i ovakvo kakvo jeste, mora napraviti veliki pritisak, jer tiče se svih nas. Danas je Mahir, sutra je nečije drugo dijete", ističe Alisa Mahmutović.

Upravo je bh. društvo problem, vjeruju stručnjaci koji već godinama skreću pažnju na činjenicu da roditelji danas teško dijete mogu uvjeriti da se dobro vlada i uči, jer oni koji to ne rade – profitiraju. Istovremeno, problem je i u samom obrazovnom sistemu.

Očuh Mahira Rakovca, historičar Dubravko Lovrenović, podsjeća da su i sami prosvjetni radnici prisiljeni često da protestuju zbog primanja.

"Ne možemo od čovjeka koji je doveden u situaciju da protestuje zbog toplog obroka i regresa očekivati da bude pedagog. S druge strane, kako on da bude pedagog kada živi u društvu koje favorizira sve moguće negativnosti? Upitajmo se zajedno, koji kriminalac 'od formata' je u Bosni i Hercegovini osuđen?", pita se Lovrenović.

Sarajevski filozof, dr. Esad Bajtal, tvrdi da slučaj Mahira Rakovca govori sve o školstvu i sistemu obrazovanja u Bosni i Hercegovini kojem nedostaje komponenta odgoja, te ga poredi sa predratnim, koji je u samom nazivu uključivao odgojnu komponentu, dok je današnji zasnovan na etno- i klero-ideologijama.

"Odgoj, vaspitanje je bila ključna kategorija unutar tog procesa. Mi smo učeni ponašanju. Učeni smo poštovanju drugog, uzimajući njegovu razliku kao prirodnu, kao normalnu, kao ljudsku, kao civilizacijsku i kao vrijednu poštovanja. Danas se na razlikama gradi ovo što se gradi, a rezultat te gradnje je razgradnja koja dolazi dovde dokle je došlo u slučajevima Denis Mrnjavac - ubijen usred bijela dana u prepunom tramvaju; ta isključivost je došla do izražaja u Zenici, ovaj dječak - ako sam dobro zapamtio ime, Harun; i vrhunac sve te priče jeste ovo s Mahirom", smatra Bajtal.

Štaviše, ističe Bajtal, današnji - kako ga naziva - "neobrazovni" sistem ima jedino ideološku komponentu njegovanja razlika i mržnje, uključujući i elitizam, aludirajući na navode da je Mahir bio zlostavljan i zbog toga što nije nosio skupocjenu odjeću poput kolega iz porodica novopečene bh. elite.

Esad Bajtal

Esad Bajtal

"Dakle, imate to zadire, to ide dotle: 'Ne valjaš, zato što se ne nosimo kako se mi nosimo. A mi se možemo nositi zato što su naše tate i naše mame uspjele da nama osiguraju tu vrstu nošenja', zgrćući to s narodnih leđa, u zemlji u kojoj 80 posto građana živi ispod granice ili na granici siromaštva", ocjenjuje Esad Bajtal.

Uzroke treba tražiti, vjeruje Dubravko Lovrenović, i u samom tradicionalnom karakteru bh. društva.

"Mi smo patrijarhalno, mi smo mizogeno i incestuozno društvo, a Mahirov slučaj je takav da je upravo te pojave sve iznio na površinu. I zato on više nije slučaj koji se desio na Dobrinji, u Ulici Branislava Nušića, on je postao slučaj daleko širi od Bosne i Hercegovine", ističe Lovrenović.

Zato je ključno pitanje kako izići iz začaranog kruga nasilja.

"Jedna od stvari koju mi moramo raščistiti u ovome društvu, to je naša historija. Nećemo izići iz kruga nasilja dok ne raščistimo sa historijom. To naprosto nije moguće. Treba nam neka nova 'religija' solidarnosti, inače međusobno se dalje samo možemo uništavati; djeca će nestajati", dodaje Dubravko Lovrenović

Inače, na skupu u Mostaru, na kojem je bilo riječi o temi "Pravdom protiv društva nasilja", u organizaciji Centra za kritičko mišljenje i portala "tačno.net", dr. Esad Bajtal je pokazao i fotomontažu sa društvenih mreža, u kojoj se navodi da se učesnici tribine bave "lešinarenjem protiv islama, Bošnjaka, Turaka, Arapa...".

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG