Dostupni linkovi

logo-print
Na Međunarodni dan knjige i autorskih prava, 23. aprila, počinje, a trajat će do 28. aprila XXVI po redu Međunarodni sajam knjige. Mjesto koje po tradiciji okuplja izdavačku elitu iz regiona, ali i brojne učesnike iz čitavog svijeta. Tim povodom razgovarali smo sa Ajdinom Šahinpašićem, direktorom izdavačke kuće Šahinpašić, koja je organizator ovog festivala lijepe riječi.
RSE: Doslovno na Dan pisaca, po 26. put, otvarate vaše štandove i započinjete sa vrijednim manifestacijama u Skenderiji u punom kapacitetu.
Šahinpašić: S obzirom na ono što se trenutno može iskoristiti u KSC Skenderija i na problem koji se stvorio zbog nemogućnosti korištenja sajamske dvorane, bili smo primorani da pređemo u dvoranu "Mirza Delibašić" i njene pripadajuće foajee. Pokušavali smo u prethodne dvije godine da nađemo najbolji način kako bismo iskoristili tu dvoranu. Mislim da ove godine imamo dobitnu formulu. Imat ćemo jedan skoncentrisan sajam u jednom manjem prostoru, ali opet oko dvije hiljade kvadrata izložbenog prostora je svakako pohvalan rezultat.
RSE: A i vi izlagači ćete biti bliži jedni drugim, a i mi gosti isto tako. Koliko će izlagača doći i odakle?
Šahinpašić: Biće oko stotinjak štandova i oko 250 izdavača će biti zastupljeno na tim štandovima. Dominiraju izdavači iz BiH, što je i logično jer je ovo ipak bosansko-hercegovački sajam. S druge strane tu su još izdavači i izlagači iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Imamo nekoliko kulturnih centara stranih zemalja koji će nastojati da predstave svoje programe i svoju izdavačku produkciju kroz direktne ili indirektne kontakte sa domaćim izdavačima, što im je u krajnjem slučaju i cilj. U suštini možemo reći da je to međunarodni sajam koji u potpunosti opravdava taj epitet.
RSE: Prošlih godina tu su bili ljudi iz nekih dalekih zemalja iz Brazila, Saudijske Arabije, Irana. Imali opet tako egzotičnih gostiju?

Šahinpašić: Imamo goste iz Saudijske Arabije, Irana sa svojim kulturnim centrima. Goethe institut će biti prisutan. Tu je po drugi put Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske. Oni imaju jedan jako dobar fond koji se zove TEDA. To je fond koji se pruža stranim izlagačima na način da sufinansira troškove objavljivanja, odnosno prevoda turskih djela turskih pisaca na bosanski jezik. Oni su jedan jako aktivan fond koji podržava veliki broj naslova koji se objave u BiH, što je jako značajno.

Ove godine Brazil i Angola nisu sa nama. Pretpostavljam da i na njih ova ekonomska kriza utiče tako da donose odluke shodno tome da li žele ili ne žele učestvovati na ovakvim manifestacijama. Ono što je jako bitno je da imamo kulturne centre koji svoje programe prezentiraju na sajmu.

Pored njih, ove godine su tu dvije prateće manifestacije. Prva je tradicionalna Međunarodna konferencija bibliotekara slavista koja se ove godine održava po jubilarni deseti put u BiH u organizaciji izdavačke kuće Universitiy press. Tu je po prvi put izložba Herte Miller, koju organizira Goethe institut u saradnji sa Muzejom književnosti, što je svakako doprinijelo bogaćenju kulturne programske ponude samog sajma.
RSE: Ova izložba privukla je dosta pažnje evropske javnosti pa pretpostavljam da će i kod nas publika doći do nekih novih saznanja.

Šahinpašić: Iskreno se nadam. Mi ćemo svakako kroz medije pokušati da privučemo pažnju. Ljudima na sajmu ćemo pokušati da skrenemo pažnju da obavezno posjete ovu izložbu.
RSE: Ove godine, uz izložene knjige, razgledanje, nadam se i kupovanje, gosti sajma uživat će u raznim pratećim manifestacijama, rekao bih svako-sajamskim.

Šahinpašić: Tako je. Biće veliki broj promocija u Bosanskoj kući, koja je opet centralni prezentacioni prostor i tu će, uz moderaciju Mirsada Bećirbašića, biti predstavljeno oko stotinjak knjiga i uopšte projekata koji su se dogodili u proteklu godinu dana i koji će zaokupljati pažnju publike i izdavača u narednom periodu. Pružili smo svima priliku, koji žele nešto konkretno da urade, da na sajmu predstavljaju svoja djela, bez obzira da li su izlagači ili ne. Jedan od značajnijih programa će biti program Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice koji svake godine predstavlja rad bosansko-hercegovačkih autora u dijaspori, što je zaista značajno.
RSE: Znam da svaka tradicionalna manifestacija podrazumijeva da se već ove godine počne misliti na narednu, ali mene uvijek iznenadi kad ta naredna dođe. Kako ste u ovoj oskudici uopšte opstali?

Šahinpašić: Bilo je teško. Nikome u BiH se nije jednostavno baviti ovim poslom i to je definitivno. Mi bilježimo već četiri-pet godina pad prometa, smanjenje potražnje za knjigama, ljudi manje čitaju jer imaju manje sredstava da kupuju knjige. To je nešto što nas stvarno teško pogađa. S tim u vezi došlo je do određene vrste racionalizacije. Izdavači uzimaju, ili manje štandove, ili se odlučuju da ne učestvuju na sajmu, pokušavaju pronaći neke druge načine da se prezentiraju publici i pokušaju ostvariti svoje poslovne ciljeve. Međutim, unatoč tim raznim problemima koje smo imali prije same realizacije ovog projekta, došli smo u situaciju da se opet možemo pohvaliti jednim reprezentativnim izdanjem, velikom izlagačkom površinom i učešćem gotovo svih izdavača iz BiH i regiona.
RSE: Vi ste naravno imali, i uvijek ćete imati, kad god se sretnete, prilike razgovarati o međusobnim odnosima, o vlastitoj sudbini, vlastitim mogućnostima. Ima li ikakvih pomaka na bolje? Da li se smanjuje razlika između uslova pod kojim radite vi u BiH i vaše kolege u regionu?
Šahinpašić: Ako govorimo o uslovima u poslovanja, koje obezbjeđuju relevantne institucije u državi, teško da će se to desiti u nekom razumnom roku. Pozitivno je da postoje određene promjene i shvatanja kod naših državnih struktura, tako da možemo vidjeti određene pomake u tom pravcu. Oni su još uvijek mali, ali u svakom slučaju bitno je da se pokrenu, pa se može nešto napraviti po tom pitanju kada postoji dobra volje. Jedan od tih koraka je bila odluka Vlade da se otpiše dio dugova revolving kredita kojeg su izdavači u proteklom periodu uzimali od Agencije za izdavaštvo. Pretpostavljam da će se u nekoj konsolidaciji samih izdavača u BiH stvoriti realniji uslovi za razgovor o nekom većem okviru za otkup knjiga, za potporu objavljivanja značajnih djela, što je od presudnog značaja za same izdavače. Teško ćemo mi doseći nivo tržišta u Hrvatskoj, odnosno potpore koju oni imaju od nadležnih institucija, i veličine samog tržišta u Srbiji. Ovako bitni projekti su za nas ključni kada Vlada pokaže interes i razumijevanje prema izdavačima i na taj način ih podrži. Zaista se nadam da će to postati ustaljena praksa i da ćemo se time moći pohvaliti u organizaciji idućih sajmova.
RSE: Meni je drago da ste vi izdavači prepoznali, barem malo, svjetlo na kraju tunela, premda od PDV-a ništa, od diferencirane stope PDV-a ništa, od otkupa ništa, bibliotekama nula, privatni džep sve tanji, moderni mediji sve agresivniji. Iz dana u dan se pitam hoće li nekog sajma i biti?

Šahinpašić: Bitno je da kod organizatora postoji volja da se sajam organizira i to je nešto što ne traje mjesec dana, nego se cijelu godinu vodi računa o tome na koji način da se određene aktivnosti sprovode, kako bi sve izgledalo kako treba. U suštini je bitno da se obezbjede normalni uslovi za rad izdavača kroz određene potpore, uređenje tržišta, ukidanje crnog tržišta i produženih tiraža, koji su nažalost prisutni u BiH. Mi i dalje imamo naše tržište koje je faktički poligon za plasman novinskog izdavaštva iz Hrvatske, zatim produženih tiraža iz Srbije, nelegalnog uvoza, prodaje na crno na ulicama i tako dalje. Mi ne možemo očekivati da će država promijeniti PDV u datom trenutku, mada bi to bilo idealno. Međutim, u ovakvom odnosu snaga i pri smanjenju budžeta, generalno pad priliva i deficite u državnom budžetu, teško je očekivati da će se neko odreći svojih priliva koji dolaze kroz PDV, iako on nije toliko značajan ako pogledamo samo izdavaštvo, ali je značajan ako uzmete sumu do sada uplaćenog PDV-a i onoga što je država vratila izdavačima. To je definitivno značajno.

Ukoliko ne možemo da utičemo na državu, možemo makar da utičemo na uređenje tržišta, kako bi smo sebi olakšali posao. Nadam se da ćemo u predstojećem periodu, makar s te strane, imati razumijevanje od strane nadležnih institucija da nam pomognu da se tržište BiH uredi na način da bude legalno, da se zabrani ulična prodaja, kako bi olakšali posao knjižarama i sajmovima, koji su legalni i reprezentativni.
RSE: Da zaključimo, sajmova će biti. Da se vratimo ovom trenutačnom i da pozovemo ljude da dođu. Ulaz je džaba, knjiga, još malo pa džaba, pa ko voli neka izvoli.
Šahinpašić: Nažalost to je tako. Mi smo se, kao određene preventivne mjere, da bi olakšali publici dolazak na sajam, odlučili da se odreknemo ulaznica. Pozivamo sve građane BiH da dođu na sajam, da vide ono što su izdavači vrijedno radili i pripremali za ovaj sajam, a nadam se da ćemo na kraju sajma moći zaključiti da je ovo bila jedna uspješna kulturna manifestacija.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG