Dostupni linkovi

logo-print

Vrijednim radom i stalnim učenjem do ostvarenja planova


Senad Omerović

Senad Omerović

Senad Omerović se sa porodicom vratio prije jedanaest godina na svoje imanje u Novo Selo, nadomak Zvornika. Po struci je mašinac, ali je znao da brzo neće moći dobiti posao. Šansu za zaradu vidio je u poljoprivredi i dugo je obilazio i mjerkao parcele na kojima bi mogao pokrenuti vlastiti biznis. Idući od Zvornika prema Vlasenici, oko mu je zapelo na napušteno imanje, obraslo korovom i drvećem. Osjetio je da je ta lokacija podesna za ono što je naumio. Potrajalo je vremena dok je „pripitomio“ imanje, a onda se upustio u izazove poljoprivrede.

„Kad sam se vratio 2001. godine u Novo Selo, opština Zvornik, nije bilo posla, nije bilo zaposlenja. Radilo se onako, malo, svaštarilo se. Nešto sam radio kao kooperant za Voćar Zadrugu, malo krastavci, malo maline, ali sam radeći te poslove, uvijek u sebi gajio neku ideju da ja mogu puno više, da bih trebao puno više nekih stvari uraditi. Tako sam došao na ideju da pokrenem ovaj posao.“

Ne 'bistri' Senad visoku politiku, ali redovno čita stručnu literaturu. Revnosno se posvećuje svom poslu i želi da u tančine usavrši svaki dio proizvodnje.

„Počeo sam sve više učiti, učiti, ići na seminare, čitati knjige, neprestano pitati, čačkati po internetu, na web stranicama koje se tiču poljoprivrede.“

Uz pomoć donatora, Senad proširuje plantažu i vjeruje da će robu plasirati na šire tržište.

„Dobio sam tri plastenika od britanske humanitarne organizacije 2009. godine, i to je bila inicijalna 'kapisla'. Odmah prve godine postigli su se zavidni rezultati, proizveli smo 19 tona povrća. U svu ovu priču uključuje se i federalni ministar za izbjegla i raseljena lica Adil Osmanović, bio je ovdje u posjeti, saslušao me, sve je vidio. Ministar je rekao da će biti otvoren konkurs, mi smo ispoštovali tu zakonsku regulativu. Po onom kako je bilo, 70 posto daje federalno ministarstvo, a 30 posto treba da su vlastita ulaganja. Mi smo taj konkurs prošli, dobili smo ta sredstva, i mi svoja uložili i postavili smo staklenik.“

Prije tri godine Senad je u svojoj plodnoj oazi proizveo skromnih 16 tona povrća, a sada proizvodnja rapidno raste.

„Od povrća proizvodimo, zavisi od sezone, zimi – zeljasto bilje, špinat, salata, luk, rukola, a ljeti – paradajz, paprika, krastavac, kukuruz šećerac, boranija, patlidžan, bostan. Od jagodičastog voća su zastupljene malina i jagoda. Prošle godine smo proizveli preko 70 tona povrća i jagodičastog voća. Mi smo ovdje zasadili negdje oko 50.000 sjemenki raznog povrća. Odmah se pokazalo da je to jako rentabilno. Mi smo već prodali više od polovine.“

Senad propisno primjenjuje hemijska sredstva, ali se njegovi proizvodi svrstavaju u zdravu hranu.

„Primjenjujemo sve propise i standarde koji se odnose na zaštitu i ishranu bilja.“

I dok mnogi neće da rade na svojim imanjima, Senad obrađuje tuđu zemlju i u ovom poslu angažovao je petnaestak osoba. Među njima su Semir Sarajkić i Meho Alić, kojima je rad na plantaži jedina šansa da zarade.


„Zadovoljan sam poslom, gazdom, sa svim radom. Znači, radimo tu, zarađujemo. 'Fala Bogu pa ima gdje se zaradit'“, kaže Semir Sarajkić iz Kalesije, a Meho Alić iz Konjević Polja dodaje:„Počeo sam ovdje kao sezonski radnik, radim povremeno, po potrebi. Zadovoljan sam. Ko nije zadovoljan, neće ni da radi.“

U ovom poslu Senad ima namjeru da napreduje i da od nekadašnje plantažice formira jaku kompaniju.

„Mi smo na putu da registrujemo zadrugu. Trenutno poslujem kao poljoprivredni proizvođač koji je registrovan, koji je u sistemu PDV-a.“

I onim do čega je sada stigao, Senad je zadovoljan i pokazuje da vlastiti rad pobjeđuje. Moderni staklenici, savremena tehnologija proizvodnje zdrave hrane i formiranje nove firme, garancija su da će ovaj nekadašnji mašinski radnik, ubrzo početi izvoziti povrće i na tržište Evropske unije.
  • 16x9 Image

    Sadik Salimović

    Rođen je u Srebrenici 4. januara 1955. godine. Novinarstvom se bavi 40 godina. U vremenu od 1993. do 2000. u Tuzli je bio  sportski novinar RTV TK, Tuzlanske televizije i OBN-a. Dopisnik je Radija slobodna Evropa iz Srebrenice od 2002. godine. Objavio je dvije knjige o Srebrenici, te roman pod nazivom "Srebrenica-Tuzla PUT SMRTI".

XS
SM
MD
LG