Dostupni linkovi

logo-print

6. decembar: Encyclopædia Britannica, Kolumbo, Edison...


Encyclopædia Britannica

Encyclopædia Britannica

6. decembar (prosinac) je 340. dan godine po gregorijanskom kalendaru (341. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 25 dana.

1768.
– objavljeno prvo izdanje jedne od najčitanijih svjetskih enciklopedija - Encyclopædie Britannice. Njeno prvo izdanje imalo je tri knjige, dok je peto izdanje iz 1985. imalo32 knjige. U posljednjem izdanju 2002. imala je 65.000 članaka a internet verzija Britannica Online ima 120.000 članaka.

1507.Martin Waldeseemüller, njemački kartograf, objavljuje prvu geografsku kartu novog kontinenta, kojeg je nazvao Amerika, prema imenu italijanskog moreplovca Ameriga Vespuccija.

1492. - Kristofor Kolumbo, španski moreplovac italijanskog porijekla otkrio ostrvo Hispaniola, kome je promijenjeno ime u Haiti, a potom je podeljeno na dvije države: Haiti i DominikanskuRepubliku.

1774. - U Austriji stupio na snagu Edukativni statut Johana fon Felbigera, prvi državni edukativni sistem u svijetu.

1865. - Usvojen 13. amandman Ustava SAD kojim je zabranjen robovlasnički odnos u Americi: "Ni ropstvo ni prisilno služenje, osim kao kazna za kazneno djelo ne smije postojati unutar SAD-a, niti bilo kojem mjestu pod njenom ingerencijom."

1897. - U Londonu je po prvi put u svijetu upotrijebljeno motorno vozilo u svrhu taksija.

1833. – U Sremskoj Kamenici rodio se književnik Jovan Jovanović Zmaj, koji je veliki dio svog života i rada posvetio djeci, pa ga mnogi pamte kao čika Jovu Zmaja.

1877. - Američki pronalač Tomas Edison je u West Orangeu u New Jerseyu demonstrirao prvi zvučni snimak, bila je to pjesma "Mary had a Little Lamb".

1892.- Pionir elektrotehnike, njemački industrijalac, Ernest Verner fon Simens, umro je u Berlinu.

1932. – U Banjaluci je rođena Nasiha Kapidžić-Hadžić, bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac i urednik. Umrla je u Sarajevu, 22.septembra 1995.

1941. – Počela protuofanziva Crvene armije protiv Njemaca, u borbama za Moskvu. Njemačke snage stigle su na samo 25 kilometara od grada, a do kraja februara pomjereni su na 200 kilometara od Moskve.

1942. – U Bosanskom Petrovcu, za vrijeme Drugog svjetskog rata, osnovan je Antifašistički front žena (AFŽ), ženska društveno–politička organizacija. na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena. Pozdravni govor održao je vrhovni zapovjednik Narodnooslobodilačke vojske (NOV), Josip Broz Tito.

1970. - Poljski lider Vladislav Gomulka i njemački kancelar Vili Brant potpisali su u Varšavi sporazum o normalizaciji poljsko-njemačkih odnosa. Kancelar Brant je tom prilikom na koljenima pred spomenikom poginulim herojima ustanka u Varšavskom getu odao poštu žrtvama nemačkog nacizma.

1991. - Na referendumu je velikom većinom glasova Ukrajina proglasila svoju neovisnost od SSSR-a.

1991. – Dva hrvatska grada, Dubrovnik i Osijek, napadnuti su topovima, minobacačima od strane JNA.

2000. – Uz najveće počasti u Pragu je pokopan Emil Zatopek, češki atletičar svjetske slave koji je osvajao olimpijsko zlato 4 puta.

2001. - Antitalibanske snage zauzele su glavnu bazu vođe islamskih terorista Osame bin Ladena u planinskom području Tora Bora, na istoku Afganistana, ali im je sam Bin Laden tada umakao.

2006. - Donji dom australijske skupštine usvojio je zakon kojim se odobrava kloniranje ljudi u terapeutske svrhe, što je gornji dom (senat) već ranije usvojio. Novi zakon dozvolio je proizvodnju ljudskih embriona kloniranjem, radi uzimanja matičnih ćelija.

XS
SM
MD
LG