Dostupni linkovi

logo-print

Vremenske nepogode test za crnogorsku humanost


(FOTOGALERIJA: Snijeg u Crnoj Gori, 13. februar 2012)

Dimitrije Jovićević

Koliko je stanje elementarne nepogode u kome se našla Crna Gora bio svojevrstan test za mobilnost društva i buđenje uspavane solidarnosti i humanosti koji su bili tipični za tradicionalnu crnogorsku sredinu?
Milica Kovačević iz centra za informisanje Crvenog krsta: Ima lijepih primjera i bilo je lijepih inicijativa, ali smatram da se to ipak ne dešava u dovoljnoj mjeri i dovoljnom broju.

Jesmo li na nevolje izvana više reagovali zatvarajući se iza škura sopstvenog doma ili smo pokazali spremnost da pogledamo preko puta i pomognemo drugima?

Sudeći po iskustvu Crvenog Krsta na apel građanima da se uključe u akcije humanitarne pomoći bilo je odziva ali, kako primjećuje Milica Kovačević iz centra za informisanje Crvenog krsta, ne u dovoljnoj mjeri.

To kako kaže ipak ne znači da ispit humanosti i solidarnosti nijesu položili.

"Poredeći sa nekim redovnim uslovima, kada ne pokazujemo neku preveliku humanost i solidarnost, možemo da kažemo da je ova situacija pokazala da možemo da budemo humani i solidarni kada je to potrebno. Kada govorimo o toj materijalnoj pomoći koju smo ovih dana prikupljali bilo je građana koji su dolazili u našu organizaciju i pružali tu pomoć. Tako da ima lijepih primjera i bilo je lijepih inicijativa. Ali smatram da se to ipak ne dešava u dovoljnoj mjeri i dovoljnom broju", ocjenjuje Kovačević.

"Cetinje sada radi"

Stara izreka da ne pada snijeg samo da prekrije brijeg, pokazuje se ovih dana na djelu kada smo u prilici da u ogledalima pogledamo sve svoje likove i sve svoje naravi i bolje sagledamo ponašanje i saosjećanje jedni prema drugima, konstatuje psihološkinja Anđa Backović.
Snijeg u Crnoj Gori

Snijeg u Crnoj Gori


"I tu će biti dobrih lekcija da se nauče jer ekstremne situacije pokažu i ono ekstremno u ljudima, odnosno i najbolje i najgore u ljudima. Mi smo svjedoci da najviše strpljenja i najviše racionalnosti pokazuju ljudi koji su prilično ugroženi. Oni kao da mnogo bolje razumiju realnost, prihvataju je i procjenjuju je i imaju mnogo realnije zahtjeve. Mi jesmo društvo koje još uvijek vrjednuje ili pokušava da iskaže solidarnost, ali sam sigurna i da u određenim momentima prosto ne ponašamo se racionalno. Onda bi iz te racionalnosti proizašla i veća osjetljivost prema ljudima koji su realno ugroženi i veća spremnost da se njima pomogne", smatra Backović.

Kako sve izgleda u praksi možda najplastičnije pokazuje primjer crnogorske prijestonice Cetinje koja se savija pod teretom od metra i po snijega.

Koliko su u tom kraju Crne Gore gdje su tradicionalne vrijednosti ponajviše sačuvane, ovoga puta došle do izražaja, pitali smo Mladena Zadrimu, urednika Radija Cetinje.

Odgovorio je prepoznatljivim humorom Cetinjana koji su u vremenu najveće ekonomske krize i ugašene gradske privrede na ulazu u grad postavi tablu sa natpisom „Cetinje ne radi“.

"Možda da u ovom trenutku možemo da kažemo da Cetinje sada radi... Zaista su ljudi koji ovdje stanuju prionuli, žestoko su prionuli da raščiste snijeg da bi jednostavno mogli da komuniciraju. Danas je bila jedna simpatična scena, bio je predsjednik Crne Gore u posjeti Cetinju i čekali su ga novinari i radoznalci, ljudi iz grada. Naravno, kasneći više od pola sata pitao je - kako ste? Svi su mu onako u glas odgovorili – nikako. Predsjednik, onako zabrinut pitao ih je – a zašto? Evo pomeli smo se čekajući vas, predsjedniče", kazao je Zadrima.

A koliko su Podgoričani pokazali spremnost da jedni drugima pomognu u elementarnoj nepogodi i može li se nakon svega reći da solidarnosti ipak postoji.

XS
SM
MD
LG