Dostupni linkovi

logo-print

Vrata NATO-a otvorena, ali zemlje regiona kolebljive


Jedna od kampanja za članstvo u NATO-u, Podgorica, 2011.

Jedna od kampanja za članstvo u NATO-u, Podgorica, 2011.

NATO nije zahvaćen zamorom od proširenja, no zemlje regiona šalju kolebljive signale o svom priključenju Sjevernoatlantskoj alijansi. I dok je Crna Gora najdalje odmakla u procesu integracija, ali sa velikim padom podrške među građanima, u bh. entitetima Federaciji BiH ulazak zemlje u Alijansu podržava oko 87, a u Republici Srpskoj oko 37 %; u Makedoniji je ta podrška najveća u regionu ali bez naznaka da će učlanjenje u NATO uskoro deblokirati dogovor sa Grčkom oko državnog imena.

To su neke od tema Foruma 'Budućnost NATO partnerstva' koji se bavi pitanjima globalne, transatlantske i bezbjednosti u Jugoistočnoj Evropi uz učešće visokih zvaničnika, istaknutih akademika i eksperata iz oblasti bezbjednosne politike.

Da li je NATO zahvatio zamor od proširenja? To je bilo je ključno pitanje prvog dana foruma. Američka ambasadorka u Crnoj Gori Su Kej Braun odgovara negativno.

"Vrata NATO su veoma otvorena za Crnu Goru i sve evropske zemlje koje žele da se pridruže NATO-u i ispune NATO standarde", kaže Su Kej Braun.

No, na pitanje da li Zapadni Balkan zaista želi da se pridruži Alijansi zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Ana Trišić Babić ustvrdila je da region šalje kolebljive signale:

"NATO želi sigurne, stabilne, nekolebljive zemlje. Da budemo iskreni, što moramo da budemo, i reći da smo svi mi još kolebljivi. To nam govore ankete o podršci stanovništva NATO integracijama", navodi Ana Trišić Babić.

Primjer je Crna Gora u kojoj je značajno opala podrška NATO-u. Komunikaciona strategija Vlade je doživjela krah pa je danas više od polovine građana Crne Gore protiv ulaska zemlje u NATO. Šta o tome kaže ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić?

"Iskazujem svoje nezadovoljstvo činjenicom da takve jasne poruke nema kada je proces evroatlantskih integracija u pitanju, u mjeri koja bi dovela do onoga što je pozitivan rezultat", kaže ministarka.

Ipak, Crna Gora je učinila najviše među državama regije u NATO integracijama. BiH još nije riješila problem neregistrovane vojne imovine. No, za Anu Trišić Babić iz Ministarstva vanjskih poslova BiH riječ je o unutrašnjem problemu koji nij potpuno zaustavio proces integracija:

Ana Trišić Babić

Ana Trišić Babić

"Mi čak u BiH vidimo primarno NATO a ne EU. Mi u BiH registracijom nepokretne vojne imovine puno brže možemo imati zamah u reformama i prema NATO-u nego prema EU. Bez obzira što je zastoj političke prirode zbog neregistrovane vojne imovine, mi smo odlučili, a ja inače predsjedavam komisijom za NATO integracije BiH, odlučili smo dakle da to stavimo u poseban plan i aktivno radimo sa stanovništvom u BiH", navodi Ana Trišić Babić.

Makedonsko-grčki problem

Panel o regionu i NATO savezu u prvom dijelu u najvećoj mjeri bio je posvećen Makedoniji. Nakon što je na pragu učlanjenja ta zemlja spriječena vetom Grčke 2008. godine nema pomaka u iznalaženju dogovora susjednih država oko sada zvaničnog imena – bivša jugoslovenska Republika Makedonija.

Ipak, Makedonija i dalje bilježi najveći procenat podrške NATO-u od oko 90 posto, navodi zamjenik ministra vanjskih poslova Makedonije Zoran Petrov, kao potvrdu da ta zemlja neodustaje od učlanjenja:

"Već smo svjetski rekorderi u obaranju krugova 'membership action' plana ali još čekamo. Naš je problem ime. Problem je što se mi zovemo Republika Makedonija", naveo je Petrov.

Sa ovim se nije saglasila grčka delegacija na panelu.

"Ja bih želio da iskoristim ovu priliku da vidite mape 'Velike Makedonije'. Koja prikazuje vašu državu sa različitim granicama. Jedan dio obuhvata i sjeverni dio moje zemlje i Solun i Halkidiki. Znači, nije stvar samo u imenu već u cijeloj ideji i iredentizmu koji se skriva iza te priče o imenu", rekao je predstavnik Grčke na Forumu u Budvi.

Ubrzo je uslijedio i odgovor Zorana Petrova iz makedonskog MIP-a:

"Ako Vi gospodine mislite da Makedonija sa dva miliona stanovnika i sa svojom redukovanom armijom predstavlja opasnost za Grčku, na nekim istorijskim mapama nacrtanim ko zna gde i kako, onda ja nema reči. Vi ste članica NATO-a, izuzetno dobro naoružana, sa izuzetno jakom mornaricom. Ako mislite da je mala Makedonija neko ko ugrožava Grčku, onda vam ja tu ne mogu pomoći. Ja ipak mislim da je problem u našem imenu, a ne mapama, jer pratim taj spor od 1993. godine kada smo ušli u UN pod jednim anahronim imenom. Od tada pa do sada se taj politički bilateralni problem modifikuje u različite faze. Prvo je Grčka ugrožena od Makedonije, drugo je da krademo istoriju Grčke, treće je da smo iredentisti. To je jedan čisto politički problem ali iracionalan. Mi ne želimo biti ništa drugo do onoga što jesmo, imati svoje ime i države i nacije", odgovorio je Petrov.

Forum će u subotu biti posvećen novim odnosima Kosova i Srbije, te implikacijama njihovog sporazuma na region
  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

XS
SM
MD
LG