Dostupni linkovi

logo-print

Predlog zakona u Crnoj Gori: Vraćanje Vladinih dugova privatnom imovinom?


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Vlada Crne Gore, koja je državu dovela na visok nivo zaduženosti, a da pritom, po ocjenama jednog od lidera vladajuće koalicije, tim pozajmljenim novcem nije napravljeno ništa, želi da se usvoji zakon koji bi joj omogućio da, doduše uz naknadu, oduzima privatnu imovinu ako procjeni da bi se njenom daljnjom prodajom time doprinijelo smanjenju javnog duga.

Samo pet dana pred kraj prošle godine, Vlada je usvojila Predlog zakona o eksproprijaciji kojim, ukoliko bude usvojen, svako privatno vlasništvo može, uz odredjenu naknadu, oduzeti radi smanjenja javnog duga koji je sama napravila.

Da stvar bude gora, i sam predsjednik manje članice vladajuće koalicije Ranko Krivokapić je nedavno, braneći novo zaduženje za gradnju autoputa, rekao da će od njega bar ostati nešto trajno vrijedno, ali da od pozajmica zbog kojih je Crna Gora postala visoko zadužena nije napravljeno ništa.

Medjutim, to Vladi nije smetalo da usvoji Predlog zakona koji predvidja da se „upis prava svojine na eksproprisanoj nepokretnosti može izvršiti stupanjem na snagu odluke kojom se u skladu sa zakonom utvrdjuje javni interes u oblasti od strateškog značaja za ekonomski razvoj...“. Vladino rješenje kontroverznim čini nastavak ovog člana u kom se kaže da je to moguće i zbog „realizacije projekata koji doprinose smanjenju javnog duga“.

Pored toga, ako se ovaj Predlog usvoji, gradjani bi mogli da ostanu bez lične imovine u svega nekoliko dana, jer u tekstu stoji i da bi korisnik eksproprijacije sticao pravo da stupi u posjed eksproprisane nepokretnosti u roku od osam dana donošenja konačnog rješena.

„Ovaj Vladin predlog predstavlja početak nove faze Vladine ekonomske politike“, kaže nezavisni opozicioni poslanik Mladen Bojanić.

„Prvo su nas zaduživali do beskonačnosti, a sada će da nam otimaju imovinu da bi vraćali dugove, odnosno, novac koji su oni potrošili. Od tih dugova bilo je malo koristi za gradjane osim za jednu malu grupu pojedinaca bliskih vlasti. Sada crtaju zakone prema svojim i njihovim potrebama. U parlamentu još nijesmo raspravljali o tom predlogu ni na odborima, a svakako ne u plenumu, ali nakon svih dešavanja sa SDP-om, ne sumnjam da će Vlada imati većinu za njegovo usvajanje“, dodaje Bojanić.

Po usvajanju Predloga zakona o eksproprijaciji Vlada je saopštila da se ovim aktom uvodi mogućnost brže i potpune realizacije javnog interesa, tako što stupanjem na snagu odluke o proglašenju javnog interesa država postaje vlasnik nepokretnosti i korisnik eksproprijacije može odmah ući u posjed. Iako je jasno da je tekst sastavljan po mjeri budućih, odnosno, potencijalnih investitora, Vlada tvrdi da ovom normom štiti i interes vlasnika koji, navodno, „nije doveden u nepovoljniji položaj od onog prije eksproprijacije“.

Do sada se u vezi sa ovim pitanjem nijesu oglasile sve političke partije, pa će se sudbina ovog rješenja vjerovatno znati tek kada se nadje pred skupštinskim tijelima, ali u manjoj članici vladajuće koalicije, Socijaldemokratskoj partiji tvrde da je Vladin predlog neprihvatljiv, jer nije u skladu sa domaćim zakonodavstvom.

Funkcionerka SDP-a Draginja Vuksanović kaže da ne može ni da komentariše dio u vezi sa eksproprijacijom radi smanjenja javnog duga, jer je Predlog zakona u temelju suprotan domaćem pravnom sistemu.

„Mislim da ovo rješenje nije prihvatljivo za naš pravni sistem. Ono je karakteristično za francuski pravni sistem gdje se pravo svojine stiče upisom na osnovu nekog pravnog akta, bilo da je to odluka nekog organa ili pravno relevantan ugovor. U našem sistemu je prihvaćen način upisa prava svojine na osnovu dva elementa. Potreban je pravni osnov što može biti ugovor ili odluka, ali to nije dovoljno jer treba da postoji i volja prethodnog vlasnika. Ako je to neko fizičko lice, da bi se na osnovu te njegove volje prethodni vlasnik izbrisao iz katastra, a novi vlasnik upisao u katastar nepokretnosti. Ukoliko bi prihvatili da se upis prava svojine vrši smo na osnovu odluke nadležnog organa, bez ovog drugog elementa, onda taj upis nije pravno relevantan i protivan je zakonima države Crne Gore“, zaključuje Vuksanović.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG