Rektor zagrebačkog Sveučilišta predlaže vraćanje učenja ćirilice u hrvatske osnovne škole, prekinuto početkom devedesetih. U HDZ-u, odbijaju mogućnost da to bude obavezni predmet, već samo fakultativni. Ćirilica je posljednjih godina u Hrvatskoj predmet političkih prepucavanja zbog spora oko dvojezičnih ploča u Vukovaru.
Do rata ćirilicu su svi učenici osnovnih škola u Hrvatskoj učili obavezno od trećeg razreda, a u čitankama je trećina tekstova bila na ćirilici. Prvi hrvatski ministar prosvjete nakon raspada socijalističke Jugoslavije i proglašenja hrvatske nezavisnosti Vlatko Pavletić prvo je početkom devedesetih ćirilicu iz obaveznog gradiva prebacio u fakultativno, a onda je maknuta iz osnovnoškolskog programa.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu, inače informatičar po struci, Damir Boras predlaže sada u javnom obraćanju budućem ministru znanosti i obrazovanja i budućem premijeru da se ćirilicu vrati u osnovnoškolski program u hrvatskim školama.
„Ne treba od toga raditi političke konotacije. Dakle, ćirilicu treba uzeti činjenično, ono što jest. Ona je hrvatsko pismo, ona je naravno i srpsko pismo, a pismo i drugih naroda. Dakle, ne treba od toga praviti velike tenzije. Upravo učenjem ćirilice u školi ona će postati jedna obična činjenica i tenzija više neće biti“, konstatirao je Boras.
Boras također smatra kako bi poznavanje ćirilićnog pisma Hrvatima pomoglo da bolje upoznaju hrvatsku kulturnu baštinu, i uspostave kvalitetniji dijalog s nacionalnim manjinama u Hrvatskoj i susjednim narodima - Crnogorcima i Srbima u njihovim matičnim domovinama, kao i onima u Bosni i Hercegovini koji se služe ćiriličnim pismom. Po njegovoj ocjeni, bolje poznavanje susjeda i nacionalnih manjina i otvaranje „prozora“ prema njima, hrvatska je prednost.
Ćirilica je pred nekoliko godina ponovo postala politički problem u Hrvatskoj, kada je HDZ svojim srpskim koalicijskim partnerima u lokalnoj vlasti Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci (SDSS)u Vukovaru obećao uvođenje dvojezičnih ploča, iako za to nije bilo zakonske podloge. A kada su izgubili vlast u Vukovaru, HDZ-ovci su cijelu izbornu kampanju na lokalnim izborima izgradili na napadanju socijaldemokrata koji će navodno uvesti dvojezične ploče, pogotovo jer je u međuvremenu broj Srba u Vukovaru narastao na potrebnih 33 posto, pa postavljanje dvojezičnih ploča nalaže i zakon. Pa su HDZ-ovci i ratni veterani razbijali ploče, policija ih je štitila, i na kraju je HDZ pobijedio na izborima u Vukovaru i tenzije su prestale.
Fakultativno da
Zato prvi komentar predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka na Borasovu ideju nimalo ne iznenađuje.
„Ne znam. O tome trebamo svi skupa raspraviti i vidjeti što nam to donosi. Fakultativno – da, ali kao obaveza – sigurno ne“, prokomentirao je Karamarko.
Manji partner buduće vladajuće koalicije Most o tome nije raspravljao, ali zastupnik Mosta Miroslav Šimić ne bi imao ništa protiv.
„Ne znam u kojem obliku. Ja – kada sam bio školarac – jedan mjesec sam imao latinicu,a jedan mjesec ćirilicu. Ne znam je li to planirano – moram znati detalje. Načelno nemam ništa protiv ijednog pisma, ali ne znam detalje i ne mogu ništa komentirati“, kaže Šimić.
„Živeći zadnjih godina u Zagrebu i Hrvatskoj, kada sam pročitao ovaj naslov u novinama, osjetio sam ugodnu toplinu“, komentirao je Borasovu inicijativu za naš radio predsjednik Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ Čedo Višnjić.
„Moja prva reakcija je zahvalnost gospodinu rektoru Borasu na tome što je rekao i što je poželio ovoj zemlji, čak neovisno o tome hoće li ova akcija uspjeti. Ja sam naravno 'za' u bilo kom vidu, čak i u fakultativnom - au današnjem stanju školstva po prilici znam što znači fakultativno. Vjerujem u važnost nečega takvog, ma koliko bio krajnje trezveni realista u procjeni mogućnosti i u procjeni iskrenog društvenog htijenja za nečim takvim“, kazao je Višnjić.
Politički analitičar Žarko Puhovski za naš radio kaže kako Boras pokušava učiniti ono što bi se u žargonu zvalo – lukava lisica.
„Dakle – učiniti ćirilicu prividno svakidašnjim i normalnim fenomenom, tako da se ovi iz Vukovara ne mogu previše narogušiti kada se ona pojavi u Vukovaru, jer je očito da će pritisci iz inozemstva biti u tom pogledu vrlo jaki“. ocenjuje Puhovski.
Profesor Puhovski ne vjeruje da je ovo izvorno Borasova inicijativa. Mediji inače Borasa smještaju u konzervativniji dio hrvatske političke scene, blizak Katoličkoj crkvi.
HDZ-ov predsjednik Sabora Željko Reiner sugerira da se o uvođenju ćirilice povede šira rasprava, ali se pita - kakve to veze ima sa nužnosti modernizacije školskih programa?
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić također sugerira širi razgovor i podsjeća da je ćirilica dio i hrvatske kulturne povijesti.
„Da je to dio naše kulture i naše povijesti koje mi ne trebamo negirati – možda je greška da smo to nekada negirali i da je takva percepcija u javnosti – to je sigurno“, navodi Kusić.
