Dostupni linkovi

Volker: Ozvaničenje zamrznutog sukoba u Ukrajini


Kurt Volker
Kurt Volker

Polovična pomoć Ukrajini nije dovoljna, već su nužne sveobuhvatne mere u opremanju i obučavanju njenih snaga, ukazuje bivši američki ambasador pri NATO Kurt Volker u tekstu za “Foring polisi” (Foreign Policy).

Možda će neki i dalje smatrati – kao što je izjavila i nemačka kancelarka Angela Merkel 7. februara u Minhenu – da ma koliko oružja Zapad pošalje Ukrajine, to neće biti dovoljno da se potisnu ruske snage. Stoga Kijevu uopšte ne bi trebalo dopremati oružje.

“To je pogrešan korak. Bolje obučene i opremljene ukrajinske snage ne bi imale za cilj da krenu na Moskvu, već da povećanju cenu nastavka ruske agresije na istoku Ukrajine, tako što bi omoćile dodatno vreme da sankcije, pad cena nafte i ostale forme pritiska daju rezultate. U meri u kojoj Rusija bude trpela sve teže posledice, to će je podstaći da potraži rešenje pregovorima i dva put razmisli pre nego što pošalje svoje vojnike u opasnu situaciju”, ocenjuje Volker.

Postala je neka vrsta mantre među mnogim diplomatama da nema vojnog rešenja u istočnoj Ukrajini, već samo političko, ističe švedski ministar inostranih poslova Karl Bilt u "Project Syndicate".

Međutim, povlačenje ukrajinskih snaga iz Debaljceva nakon žestokih napada proruskih snaga, uprkos novom sporazumu o primiriju, nalaže da se napokon razmotre mere koje bi sprečile nametanja rešenja silom od strane Moskve, dodaje švedski diplomata.

Poslednjim primirjem je zamrznut sukob u najpovoljnijem trenutku pro proruske pobunjenika, a kada je Kijev bio u najslabijoj poziciji, piše „Dejli telegraf“ (The Daily Telegraph).

Vladimir Putin je spreman na sporazum jednog dana, da bi ga drugog prekršio. Jedini način da bude zaustavljen je da se podigne cena za njegove provokacije, ocenjuje “Tajms” (Times).

Podići cenu ruske agresije

Sporazum o primirju iz Minska ima više manjkavosti, ukazuje Kurt Volker.

Pre svega to nije mirovni sporazum koji garantuje obnavljanje suvereniteta ukrajinske države na celoj teritoriji, odnosno proruski separatisti se nisu odrekli cilja da kontrolišu istočne delove zemlje. Štaviše, nije utvrđena obaveza Rusije da u potpunosti povuče teško naoružanje iz Ukrajine. Stoga se, po Volkerovim rečima, odredba da bi to moglo da se desi to kraja 2015, teško može nazvati kredibilnom.

Proruski separatisti na borbenim položajima
Proruski separatisti na borbenim položajima

Sporazumom je predviđeno prisustvo posmatrača iz OEBS-a na liniji razdvajanja sukobljenih snaga.

“To je ekvivalentno ozvaničenju zamrznutog sukoba unutar Ukrajine – slično kao u Abhaziji i Južnoj Osetiji u Gruziji i Pridnjestrovlju u Moldaviji. To upravo Kremlj želi. Pre godinu dana, nije bilo sukoba u Ukrajini: sada je Rusija proizvela rat koji je omogućava uticaj nad Kijevom i Evropom”, ističe Volker.

Zato bilo kakav napredak zavisi i od spremnosti Kijeva da prepusti znatne nadležnosti novim vlastima u separatističkim regijama, ali ni to nije garancija trajnijeg dogovora, jer lideri pobunjenika mogu da tvrde da to nije dovoljno čime se legitimizira izgovor za nastavka sukoba unedogled, a time otvara i prostor za maltene trajni uticaj Rusije.

Bivši američki diplomata upozorava da ukoliko primirje zaživi, to može dati evropskim liderima lažni utisak da su uspeli i, istovremeno, će slabiti entuzijazam za nastavak sankcija Rusiji.

Nemački biznismeni teže da obnove poslove sa Rusijom. Volker navodi da kruže glasine da Francuska može uskoro da obnovi prodaju Rusiji nosača helikoptera tipa “Mistral”. U tom slučaju, doći će do paradoksalne situacije u kojoj SAD razmatraju prodaju oružja Ukrajini a Francuska Rusiji.

Nema mnogo razloga da se veruje da će i ovom primirje trajati duže od nekoliko sedmica kao i prethodno iz septembra prošle godine a Evropa u međuvremenu ponovo izgubi interesovanje za Ukrajinu.

Volker smatra da Zapad mora jasno da predoči da je cilj obnova suvereniteta Ukrajine na celoj njenoj teritoriji. Ni Evropa niti SAD ne mogu da prihvate stvaranje novog zamrznutog sukoba. U tom smislu, treba i ozvaničiti stav da neće biti priznanja ruske aneksije krime, po ugledu na neprihvatanje sovjetske okupacije baltičkih zemalja.

Bilt: Zašto je Ukrajini neophodno oružje

Postala je neka vrsta mantre među mnogim diplomatama da nema vojnog rešenja u istočnoj Ukrajini, već samo političko, ističe Karl Bilt.

Međutim, povlačenje ukrajinskih snaga iz Debaljceva nakon žestokih napada proruskih snaga, uprkos novom sporazumu o primiriju, nalaže da se napokon razmotre mere koje bi sprečile nametanja rešenja silom od strane Moskve.

Naravno, po rečima Bilta, posmatrano iz perspektive Ukrajine, njen sukob sa Rusijom nije održiva opcija. On podseća na situaciju od prošle godine kada je izgledalo da će ukrajinske snage slomiti otpor pobunjenika u regionu Donbasa, Rusija je ubrzo poslala trupe koje su preokrenule situaciju na terenu, pokazujući spremnost da učini sve što je potrebno da spreči poraz lokalnih pobunjenika.

“Imajući u vidu da su male mogućnosti da Ukrajina povrati kontrolu u regionu Donbasa, čak i pokušaj da se to učini bio bi budalast. Ako se analiziraju strateške ambicije separatista i njihovih ruskih zaštitnika, perspektiva Ukrajine je još pesimističnija”, ističe Bilt.

Separatisti se nadaju da će im pomoć Moskve omogućiti da osvoje ceo region Donbasa, što bi im olakšalo stvaranje “Novorusije” koja bi se protezala duž cele crnomorske obale, uključujući Odesu. Možda bi čak neki maštali i o pohodu na Kijev.

Karl Bilt
Karl Bilt

Da bi se sprečio ovaj scenario, šef švedske diplomatije se zalaže za robustan politički dijalog, istovremeno sa istrajavanjem na ekonomskim sankcijama kako bi se jasno predočilo Rusiji da će plaćati sve višu cenu nastavka agresije. On, međutim, smatra da su preterana očekivanja da će samo ove mere omogućiti trajni mir. Stoga se zalaže za sveobuhvatniji pristup koji bi pomogao Ukrajini da ojača u svakom smislu. Stoga je, po njegovim rečima, eliminisanje korupcije i podsticaj rasta možda još važnije.

“Međutim, ako separatističke grupe uz podršku Rusije veruju da mogu da kontrolišu Donbas i crnomorsku obalu-onda će napori za obnovu ukrajinskog drušva i ekonomije biti manje više uzaludni. Zbog toga ukrajinski partneri moraju da joj pomognu da takođe ojača odbrambene kapacitete”, zaključuje Karl Bilt.

Dejli telegraf: Pogrešno oslanjanje na Putinovu reč

Prošlonedeljni pokušaj da se drugim sporazumom u Minsku osigura mir bio je naivan, ocenjuje „Dejli telegraf“ (The Daily Telegraph). Francuska i Nemačka su insistirali na kompromisu, isključujući tako iz mirovnog procesa radikalnije partnere. Ponuda Pariza i Berlina Putinu je bila dobra u principu, ali manjkava u detaljima. Poslednjim primirje je zamrznut sukob u najpovoljnijem trenutku pro proruske pobunjenika, a kada je Kijev bio u najslabijoj poziciji.

Nije utvrđen tačan datum za povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine. Dakle, nema preciznog roka niti mehanizma verifikacije.

Pretpostavka da će se Putin pridržavati svoje reči bila je pogrešna. To potvrđuje i pad Debaljceva, omogućivši pobedu Rusije a primirje je po drugi put sramno prekršeno.

Kolona ukrajinskih snaga na putu za Artemivsk
Kolona ukrajinskih snaga na putu za Artemivsk

Tajms: Prestati sa povlađivanjem Moskvi

Vladimir Putin je spreman na sporazum jednog dana, da bi ga drugog prekršio. Jedini način da bude zaustavljen je da se podigne cena za njegove provokacije, ocenjuje “Tajms” (Times).

U normalnim okolnostim, britanski ministar odbrane Majkl Falon (Michael Fallon) bi bio sa pravom optužen da preteruje zbog izjave da “postoji realna opasnost” od ruskog napada na baltičke zemlje. Nažalost, Putinova kampanja da nasilnim putem prekroji mapu Evrope ne može se podvesti pod uobičajenu.

On je prekršio sva pravila mirnog rešenja međunarodnih sporova. Zbog toga je Falonova ocena utemljena i nalaže jačanje odbrane NATO na njegovim istočnim granicama kao i pooštravanje postojećih sankcija prema Rusiji. Mora se okončati povlađivanje Moskvi, zaključuje “Tajms”.

XS
SM
MD
LG