Dostupni linkovi

logo-print

U srijedu, na Badnje veče su, tradicionalno, na Univerzitetu Donja Gorica, održane Božićne rasprave koje se već 24 godine održavaju u znak sjećanja na profesora Boška Gluščevića, a razgovaralo se na temu „Kultura i razvoj“.

Otvarajući 24. Božićne rasprave, rektor Univerziteta Donja Gorica i utemeljivač ovog tradicionalnog okupljanja, profesor Veselin Vukotić je, između ostalog, govorio o radu koji, zapravo, nije imanentan čovjeku. Završnica ovog dijela njegove diskusije je bila naročito upečatljiva jer ilustruje crnogorski mentalitet koji je, u kontekstu ove teze, ostao najbliži dječijem, a time i autentičnom čovjeku.

„Sjetite se biblije. Rad je božija kazna izrečena čovjeku. To je osuda Adama i Eve od Boga koji im je rekao da ih je zbog grijeha kaznio radom, riječima – Izlazite iz raja! Kupaćete se u znoju lica svog. U osnovi početka organizacije zajedničkog života je bila kultura – igra. Igra kao metafora za kulturu. Igra podstiče kreativnost i inovativnost. Igra je izraz dobrovoljnosti i žara slobode, a rad je prisila. Ne kaže se u Crnoj Gori uzalud – kome se radi, o glavi mu se radilo.“

Profesor Vukotić je rekao i da je „današnjem čovjeku iz svijeta McDonaldsa i mobilnih, sve jasno i da sve zna“.Toliko je siguran u sebe i svoje znanje da nema potrebe ni sa kim da komunicira, nikoga da sluša, da ne priznaje nikoga da od njega više zna. Daje sebi pravo da može o svemu da ima svoje „stručno mišljenje“ i zato sve više postaje čovjek hermetički zatvorenog duha.

Na to se, dijelom, naslonila i diskusija sociologa kulture, Ratka Božovića.

„Treba se plašiti ne zato što se mašinizirao naš mozak, već zato što postoji opasnost da se mašinizira i naše srce. Ako se to dogodi, to će biti strašno. To je isto ono što je rekao Ajnštajn – Bojim se dana kada će tehnologija nadrasti međuljudske odnose. Svet će dobiti generaciju idiota.“

Nakon rasprava, dominantno, o kulturi, profesor beogradskog Univerziteta, Čedomir Čupić je, na veoma upečatljiv način govorio o razvoju.

„Od riječi koja je trebalo da označava oslobađajuću promjenu, ona je postala maska za još veću eksploataciju i dominaciju tehnološki moćnih. Uvela je novi oblik kolonijalizma i hegemonizma, opasniji i perfidniji. Postavlja se pitanje – zašto je ekonomski razvoj postao ugrožavajući za milione ljudi. Pa, zbog sebičnih interesa najrazvijenijih. Iza ove riječi, krije se manipulacija povezana s novim i visokosofisticiranim oblicima dominacije, vladanja interesa moćnih, kao i razaranja nacionanih moći ekonomija i uspostavljanje novih gospodara svjetskog tržišta. Siromašni su pod pritiskom razvoja tehnološki superiornih zemalja počeli jeftinu rasprodaju svojih resursa i talenata i tako zablokirali svoj razvoj na duži period. Razvoj u takvom značenju više ne označava oslobađanje, nego obrnuto – porobljavanje.“

Dušan Janjić sa beogradskog Instituta društvenih nauka, kao da je želio da spoji riječi: kultura i razvoj i dobije rezultat – globalizacija.

„Mislim da ovo što nam se dešava od prošle godine, EU i nas sa njom, uvodi u 'amerikanizam'. Svi ovi ljudi iz Sirije imaju mobilne telefone i govore kakav-takav engleski. Tvrdim da će se vrlo brzo, za 10 do 15 godina, njemački jezik u Njemačkoj govoriti u privatnom društvu. Globalizacija mijenja kulturne obrasce i zaoštrava borbu za opstanak.“

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG