Dostupni linkovi

logo-print

Nije samo pitanje Kumanova otvorilo različite teorije urote


Vlatko Cvrtila

Vlatko Cvrtila

Dekan sveučilišta VERN u Zagrebu i ekspert za geopolitiku Vlatko Cvrtila u intervjuu za RSE komentariše pozadinu i druge aspekte dešavanja u Makedoniji, odgovara na pitanje koliko je Balkan i dalje bure baruta i poligon za globalne interesne obračune. Cvrtila se osvrće i na šanse Crne Gore da ove godine dobije poziv za NATO...

RSE: Gospodine Cvrtila, oružani sukob u Kumanovu ponovo je pokrenuo pitanje da li je Balkan i dalje bure baruta. Šta Vi mislite o tome?

Cvrtila: Ukoliko uzmemo u obzir sve ono što se dešavalo na prostoru Balkana zadnjih dvadeset i nešto godina, potrese koji su se dešavali, tranziciju koja se događala, međusobne odnose između država koje su nastale na prostoru bivše Jugoslavije, ali isto tako etničko-nacionalne odnose unutar pojedinih novonastalih država, onda procese koji su vezani za organizirani kriminal i slične aktivnosti, možemo reći da prostor Balkana još uvijek predstavlja prostor velikih izazova, ne samo za aktere domaće političke scene u pojedinim državama nego i za međunarodnu zajednicu.

RSE: Dešavanja u Makedoniji prate brojne konspirativne teorije, ali je činjenica da do danas ne znamo šta se tačno i u čijoj režiji desilo. Šta Vam to govori?

Cvrtila: Pa upravo zato što nemamo previše informacija razvijaju se razne teorije koje pokušavaju sklopiti pazlu u jedno suvislo objašnjenje šta se tamo događa. Ja se bojim da mi nećemo saznati šta se tačno dogodilo u Kumanovu, odnosno koji je bio povod i na koji je način makedonska vlada odgovorila na jedan takav izazov. Međutim, nije samo pitanje Kumanova otvorilo različite teorije urote, nego je to i pitanje same Makedonije i činjenice da je očito kako su se međunarodni akteri uključili u rješavanje krize u Makedoniji, pa čak i doprinijeli tome da kriza bude dosta intenzivna ovih dana. Dakle, od početka godine opozicijske snage objavljuju transkripte razgovora između različitih političara vladajuće strukture. Ti transkripiti sigurno nisu mogli biti prikupljeni nekim drugim sredstvima, osim sredstvima nekih međunarodnih aktera, država koje su se stavile na raspolaganje i tako su se izravno uključile u razriješavanje političke krize. Tu je puno različitih faktora koji su uticali na intenziviranje krize u Makedoniji. Sada se to pokušava razriješiti, međutim strane koje bi to trebalo da razriješe toliko su na suprotnim pozicijama da to naravno otvara pitanje same budućnosti i strahove da bi se tamo moglo dogoditi još veće nasilje nego što smo ga imali prilike vidjeti.

RSE: Kako Vi vidite ulogu velikih sila u dešavanjima na Balkanu. Da li je Balkan potencijalno poligon za globalne interesne obračune?

Cvrtila: Svakako jeste. Ukrajinska kriza, sukob između Rusije i Zapada otvorio je nove prostore sučeljavanja, sukobljavanja i natjecanja. I tu je Balkan jedan od prostora koji je, ja bih rekao, najpogodniji, s obzirom na to da postoje interesi jedne i druge strane, da su jedna i druga strana ostvarile uticaje, ali postoje prostori gdje ti uticaji još nijesu tako dominantni da bi jedna ili druga strana mogla reći - da to je prostor koji mi u potpunosti kontroliramo, ili država koju u potpunosti kontroliramo preko partnerskih, savezničkih ili nekih drugih odnosa.

RSE: Ima i onih koji upozoravaju na rastući ruski uticaj. Koliko je nastavak NATO integracija u tom smislu bitan za stabilizaciju regiona?

Cvrtila: Nastavak NATO integracija ne može u potpunosti eliminirati ruski uticaj koji se ostvario ne toliko preko političkih projekata koliko preko gospodarskih projekata. Ulazak u NATO ne znači apsolutan prekid gospodarskih veza sa Rusijom. Danas svako gleda svoje interese. Kada se radi o kapitalu i gospodarskoj saradnji onda se sarađuje sa svima gdje se može ostvariti određeni profit. Male države su pogodno tlo za uticaje i ti uticaji pokušavaju doći sa različitih strana. To je dio tog globalnog natjecanja.

RSE: Kako očekujete da će poslednja dešavanja uticati na odluku vezano za Crnu Goru?

Cvrtila: Ja bih rekao da je tu Crna Gora u dosta dobroj prednosti u odnosu na druge države s obzirom na to da bi NATO ulaskom Crne Gore zaokružio kontrolu istočnog Jadrana, računajući naravno dvadesetak kilometar bosanske teritorije. Ali u stvari imali bi kontinuitet od sjevera: Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Albanija... Dakle, to bi bila u potpunosti geostrateška kontrola Jadrana i mislim da je to NATO-u važno. Isto mu je tako važno da dobije još jednu državu u dijelu u kome se razvijaju konflikti. Status Crne Gore kao članice bi omogućio NATO-u jače prisustvo u tom dijelu regije, što bi išlo u korist NATO-u. Dakle, u ovom trenutku mogu reći da su zvijezde naklonjene Crnoj Gori.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG