Dostupni linkovi

logo-print
Vijeće ministara BiH konačno je održalo vanrednu sjednicu. I to nakon što šest dana poplave haraju državom, desetine je mrtvih i hiljade razorenih domova, hiljade klizišta i hiljade onih čiji su životi i dalje ugroženi. Sve to nije bilo dovoljno da se na nivou države proglasi vanredno stanje, jer - kaže predsjedavajući onih koji zasjedaju šest dana nakon - to su već učinile entitetske vlade, pa im, valjda, ne bi valjalo ulaziti u nadležnost. Svaka kriza u BiH pokaže kako funkcioniše vlast, a ova poslednja pokazala je apsolutnu dezorganizaciju države.

Nakon šest dana katastrofe širom zemlje, Vijeće ministara BiH izašlo je iz stanja hibernacije i održalo vanrednu sjednicu. Nakon nje onima koji su u posljednjih dana u poplavama izgubili skoro sve neće sigurno biti ništa bolje.

Da su se ranije sjetili da rade svoj posao, možda bi neke koristi čak i od vanrednih sjednica moglo biti. Ako ništa, možda bi se znalo ko šta i kada treba da radi. Da je tako, skrušeno i u svom maniru priznaje i ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija:

„Što kažu, ako treba odgovarati, spremni smo odgovarati. Međutim, mislim da je ovo pokazalo da ima jako puno lekcija koje nismo naučili i koje moramo naučiti“, rekao je Lagumdžija.

Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda kaže kako uslova za proglašenje vanrednog stanja na nivou BiH nema. A to su već učinile entitetske vlade, pa je, valjda, predsjedavajućem neugodno da im se miješa u nadležnosti.

Dok je pola države bilo pod vodom, a ljudi spašavali živote i pomagali jedni drugima, u entitetskim su se vladama premišljali da li da uvode vanredno stanje ili ne. Potrajalo je to nekoliko dana u oba entiteta.

Neko će reći nisu se snašli, a premijerka RS Željka Cvijanović šokirala je izjavom da su nadležni sve znali još u ponedjeljak 12. maja. Pošto je najlakše okriviti niže nivoe vlasti, dodala je da im niko na papiru nije poslao prijedlog kako riješiti situaciju:

„Koliko je to ljudi izradilo planove šta će raditi ako ih zadesi tako nešto? Koliko je tih ljudi je poslalo svoje planove nadležnima da ih oni razmotre, odobre i da se snjima konsultuju? Koliko je to zahtjeva ispostavljeno šta su to njihove potrebe?“

Da su u ovoj zemlji najcjenjeniji papiri sa prijedlozima koji idu od jednog do drugog nivoa vlasti odavno je poznato, baš kao i to da su ovdašnji političari nesposobni riješiti i manje probleme od onih koje su izazvale nezapamćene poplave.
Studenti u Sarajevu prikupljaju pomoć za ugrožene

Studenti u Sarajevu prikupljaju pomoć za ugrožene


Poplave, koje su u BiH izazvale katastrofalne štete, pokazale su i nešto dobro. Pokazale su solidarnost, ljudskost i spremnost čovjeka, prije svega da pomogne unesrećenima OPŠIRNIJE...
Teško je pobrojati sve bisere ovdašnjih političara u proteklih nekoliko dana, no jedno je sigurno - konkretnih prijedloga bilo je malo ili nimalo. Federalni premijer Nermin Nikšić u narandžastoj kabanici obilazio je ugrožena područja, onda se vratio u Sarajevo, gdje je shvatio da ipak treba da postoji neki “sistem”:

„Želimo da uvedemo reda bar u onu pomoć koja treba da dođe od strane Federacije i od strane Vlade, od strane Federalnog štaba civilne zaštite i od strane svih onih institucija koje se stavljaju na raspolaganje i koje pomažu“, rekao je Nikšić.

Predsjednik RS Milorad Dodik, kao i obično, bio je nervozan ovih dana, a i nije mu baš drago, čini se, što mora da bude u gradu gdje njegov SNSD nema apsolutnu vlast, pa je na pitanje novinarke BN televizije iz Bjeljine je li mu važniji Beograd od Semberije, drsko odgovorio:

„Vi nećete utvrđivati moje prioritete.“

Na pitanje da li zna da ljudi nemaju hljeba - da nijedna pekara ne radi, Dodik je odgovorio:

"Ali ovdje je visoka voda došla juče. Zastoj u isporukama hljeba od nekoliko sati zaista nije dramatična vijest."

Izborni rakurs

I to je, uglavnom, bilo ono što su bh. političari ovih dana radili. U to vrijeme obični ljudi uspjeli su se sami organizovati, spašavati i pomagati onima koji su u nevolji. Sve to dovodi do samo jednog zaključka, kaže Zoran Ivančić iz Centra za zastupanje građanskih interesa:

„Dijete iz osnovne škole bi moglo izračunati da se isplati uzeti veliki kredit od međunarodnih finansijskih institucija i podići brane, pa onda iz vodnih naknada otplaćivati, servisirati taj dug, a ne čekati da se dese štete u milijardama i u ljudskim životima. Dakle, jednostavno u ovoj državi nema racionalnosti. U ovoj državi nema mozga“, kaže Zoran Ivančić.

Novinar portal Buka Dragan Bursać kaže da je cijela situacija pokazala da vlast u BiH na svim nivoima kasni za realnošću 48 sati, a na pitanje da li je to zbog neznanja ili zbog toga što neće da rade, odgovara:

„To je kombinacija nekompetentnosti i diletantizma sa jedne strane. Sa druge strane, u podsvijesti tih ljudi je izborna godina i šta god da se desi, oni će to gledati bar na podsvjesnom nivou tako. Koliko god se oni navodno distancirali i ograđivali od toga, sve će biti kroz rakurs predstojećih izbora.“

Posebna je priča činjenica da su se TV kamere i mikrofoni koristili u svrhe lične i stranačke promocije. Čak se i u ovakvim trenucima strogo insistiralo na fragmentiranosti države.

„Građani ove zemlje jedino imaju druge građane. Mi se ne možemo na nikog drugog osloniti. I ako nakon ovoga ljudima ne postane jasno da im je bitniji komšija nego neki funkcioner u nekom gradu, bio taj grad Sarajevo ili Mostar ili Banja Luka, ja ne znam kada će u historiji se desiti taj moment da ljudi to shvate“, naglašava Zoran Ivančić.

Kako ništa ne funkcioniše govori i podatak da, bez obzira što građani svjedoče na društvenim mrežama, a mediji prenose, još uvijek niko nije uhapšen zbog krađa i malverzacija sa humanitarnom pomoći koja u ugrožena područja ovih dana stiže isključivo solidarnošću bh. građana.

"Iskreno se nadam da i tužilaštvo u ovom momentu priprema optužnice, gdje će se po komandnoj odgovornosi provesti vrlo oštra istraga o tome ko je zakazao u organizacijskim smislovima, jer ako mi to ne napravimo, odnosno tužilaštvo, a mi ne izvršimo pritisak, bojim se da se ništa neće promijeniti, biće ljudi koji su najviše postradali, a koji su i najsiromašnije kategerije, u potpunom haosu“, konstatuje Urednik studentskog EFM Radija Zoran Ćatić.

Za kraj ove priče današnja vijest koja govori mnogo o svemu. Posebno su za dan žalosti utorak 20. maj, zbog poginulih u poplavama, proglasile odvojeno Vlada RS i Vlada Federacije. Valjda se različito tuguje - u zavisnosti u kom se entitetu živi.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG