Dostupni linkovi

logo-print
Pucnjave, tučnjave, razbojništva, teške krađe, postale su dio svakodnevice građana BiH. Stara oprema, nedostatak kadra, ali i politizacija rada policije, samo su neki od problema koji onemogućuju kvalitetniji rad policije. Iako su učinjeni pomaci u borbi protiv organizovanog kriminala, uvezanost kriminalaca sa političarima, često i samim policijskim, bezbjednosnim službama i pravosudnim institucijama, često predstavlja nepremostivu prepreku za ozbiljno suočavanje sa ovim problemom.

„Nakon svađe momaka, usljedila pucnjava“. „U eksploziji nepoznate naprave teško povrijeđena žena“. „Čekićem i palicom pretukli dvojicu mladića“. Ovo su samo neki od naslova iz crne kronike dnevnih bosanskohercegovačkih novina zbog kojeg se građani sve manje osjećaju sigurnim.

Obračuni kriminalnih grupa, eksplozije, pucnjave, tučnjave, razbojništva, teške krađe postali su gotovo svakodnevna pojava na ulicama gradova u BiH.

„Ja poslije 16:00 nigdje ne izlazim, niti se ima gdje izaći. Ne znaš koja te budala negdje čeka.“

„U svakodnevnici vidim, prilikom vraćanja iz izlazaka tramvajem, da se svašta dešava.“

„To je odavno već tako, da imam strah sjesti u tramvaj. Nesigurno je i svaki dan je sve gore i gore.“

„Odgovorni su oni na vrhu. Kada bi smo imali bolju i uređeniju državu i da vlast radi ono šta treba, sve bi bilo super, ali ovako…“


Azem H. preko 35 godina radi kao taksista. Posljednjih mjeseci izbjegava raditi noćnu smjenu jer je i sam bio meta napada sarajevskih kriminalaca. Ovaj napad nikada nije razriješen. O stanju sigurnosti i radu policije kaže:

„Nažalost, svakodnevno gledam i vozio sam jako puno povrijeđenih osoba u bolnicu. Vidio sam mnogo nezgodnih situacija. Par puta sam prijavljivao i kriminalce. Napadnut sam, da bi poslije toga specijalci mene privodili da mi traže pištolj jer su im kriminalci rekli da ja imam pištolj, a nikad ga poslije rata nisam imao.“

Poražavajući uslovi rada, stara oprema, nedostatak kadra, kolektivnog ugovora ali i politizacija rada policije - samo su neki od problema koji onemogućuju kvalitetniji rad policije. S druge strane, tu je i ponekad frustrirajući rad pravosuđa.

„Mi smo pravili jednu analizu prije par godina i vidjeli smo da je politika općinskih sudova, koji rade po tim pravilima, vrlo niska i neprimjerena i poticajna za počinitelje. Uglavnom se radilo o uvjetnim osudama i novčanim kaznama, bez nekih većih zatvorskih kazni. Naše mišljenje je, zbog karaktera krivičnih dijela, posljedica, sigurnosti građana i sličnih stvari, da to treba najrigoroznije kažnjavati", navodi
Mladen Jurišić, predsjednik Kantonalnog suda u Mostaru.

Ništa manje nije složena situacija ni kod organizovanog kriminala. Sarajevski privrednik Ramo Bajrić jedan je od brojnih Sarajlija koji je ostao bez svog vozila. Nakon što je odbio predati otkupninu od oko 12.5000 eura, uslijedile su prijetnje. Automobil ni nakon dvije godine nije pronađen:

„Zna se koji me je momak kontaktirao i ko mi je tražio otkupninu od 12.500 eura. Sve je prijavljeno policiji", kaže Bajrić.

Stalni sudski vještak za promet i tehniku, Ševal Kovačević, još prije osam godina masovnu krađu automobila u BiH povezao je s djelovanjem automafije u svojoj knizi. Tada su mu prigovarali da plaši javnosti, međutim danas su njegova upozorenja stvarnost:

„Tamo gdje država slabi, kao što je kod nas, još uvijek je kriminal vrlo isplativ. Involviran je veliki broj ljudi, bilo da vrše preprodaju vozila, bilo da ih rastavljaju. Uglavnom ispitaju tržište jako dobro i ne rade ništa na slijepo", kaže Kovačević.

Policijske agencije u BiH proteklih mjeseci sprovele su niz akcija protiv organiziranog kriminala, uz ostalo: istrage usmjerene na rasvjetljavanje ubistava i pokušaja ubistava, nekoliko pljački banaka i transporta novca u višemilionskim iznosima, te čitavom nizu teških krivičnih djela organiziranog kriminala.

Policija je imala određenih uspjeha i u razbijanju automafijaških grupa. No, Gojko Vasić, direktor policije RS ipak priznaje:

„Sve su te grupe uvezane sa drugim oblicima kriminala. Posebno sa krijumčarenjem droga, obzirom da za nabavke droga trebaju velika novčana sredstva.“

Iako se radi o značajnim akcijama, Mirsad Abazović, profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu, posebno upozorava kako su kriminalne grupe i dalje mnogo ispred policije, posebno kada je riječ o organiziranom kriminalu:

„Ključno je da su države, mislim na region u ovom slučaju prvenstveno, još uvijek poprilično razmrežene u međusobnoj sadarnji, a kriminalci u regiji su izuzetno umreženi. Deset, petnaest ili pedeset ukradenih automobile iz BiH, završi u Latviji. Znači da prelazi preko četiri-pet, granica. Ako se radikalno ne penetriramo u cijeli lanac, ko sve podržava, ko krije, ko onemogućava istrage, ko dojavljuje istrage, onda se bojim da ćemo ostati samo na grebanju onoga što zovemo borba protiv kriminala", ocjenjuje Abazović.

U posljednjem izvještaju Ministarstva sigurnosti BiH, koji je proslijeđen Državnom parlamentu, navedeno je kako pojedini državni službenici i pripadnici policijskih i sigurnosnih agencija odaju povjerljive informacije kriminalcima u zamjenu za novac, a neki su „stalno angažirani“ za takve usluge. U dokumentu je navedeno i da su veće kriminale grupe našle utočište u Bosni i Hercegovini, kako od policijskog progona, tako i za organiziranje kriminalnih radnji.

„Mislim da građani treba definitivno da postanu svjesni da u ovoj zemlji, kao i u drugim državama EX YU, više nikada ili u dogledno vrijeme ne možemo imati onaj stepen sigurnosti koji smo imali nekad, prije tridesetak godina. Dok se ne promijeni karakter vladajućih politika, dok se ne promijeni model vlasti i dok se ne osposobi država da autonomno funkcionira, prije svega mislim na pravosudni sistem i policiju, dotle mi ne možemo imati bitno bolje stanje i dotle će nesigurnost biti na niskom nivou. Ono što je najgore, tendencija nesigurnosti će se povećavati", zaključuje psiholog Ibrahim Prohić.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG