Dostupni linkovi

logo-print

Vlast ne želi priznati debakl privatizacije


Protest radnika KAP-a 2010.

Protest radnika KAP-a 2010.

Vlasti u Crnoj Gori nastoje relativizovati neuspjeh privatizacionog procesa. Činjenice ipak govore da se radi o potpunom debaklu. Privatizovana preduzeća su uglavnom, ili propala, ili obilježena korupcionaškim aferama, a Vlada ne poduzima nikakve mjere ekonomske politike kojima bi sanirala štetu i posrnulu privredu stavila na noge.

Crnogorska privreda je opterećena narastajućim problemom nelikvidnosti, a država sve većim dugovima. Prošle godine je već plaćeno više od 26 miliona eura Credit Suisse banci zbog nevraćanja kredita nikšićke Željezare, a to je bio samo početak.

Lavinu potraživanja stranih povjerilaca, koja se kreće ka vrhuncu, bilo bi lakše podnijeti da domaća ekonomija stvara respektabilan bruto domaći proizvod, međutim, stanje privrede je zabrinjavajuće.

„Danas je teško nabrojati sva preduzeća i fabrike koje su ugašene, ali izgleda da je još teže reći koji je grad više opustošen – da li je to Bijelo Polje gdje je nekada bilo preko 10.000 radnika, a sada ih ima nekoliko stotina. Bijelo Polje je ostalo bez velikih kombinata. Nema ni Fabrike celuloze, koja je zapošljavala 2.500 radnike. Nema ni ciglane Rudeš, a mi uvozimo crijep i ciglu. Nema mnogih fabrika – ni u Mojkovcu ni u Pljevljima. Rožaje je uništen grad. Dolazim iz Nikšića, u kome se privreda polako gasi. Željezara je na izdisaju“, navodi lider Unije slobodnih sindikata Janko Vučinić.

Iako veoma značajna za domaću privredu, nikšićka Željezara je mnogo manji problem od majke svih propalih privatizacija u Crnoj Gori - podgoričkog Kombinata aluminijuma, kojim od 2005. godine gazduje Centralno-evropska aluminijumska kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske, koja godinama krši ugovorne obaveze i koja je, nesavjesnim poslovanjem, preduzeće koje se guši u dugovima, dovela u bezizlaznu situaciju, a državu i građane, uz izdašnu pomoć Vlade, da vraćaju njihove dugove.

Ove godine je već plaćeno 23 i po miliona eura za kredit koji su u ime KAP-a podigli Rusi. Naročito može biti opasno ukoliko se odjednom aktiviraju sve kreditne garancije, za koje je Vlada bila žirant, što bi značilo da se odjednom mora isplatiti svih (sa kamatama) 170 miliona eura.

Utvrditi odgovornost

Funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Zoran Vukčević ima recept za rješavanje problema loše privatizovanih preduzeća:

Željezara Nikšić

Željezara Nikšić

„Treba se osloboditi loših investitora i vlasnika, te vratiti preduzeće u vlasništvo države. Treba pokušati da se ta preduzeća dovedu na potreban nivo nove privatizacije i početi tražiti nove investitore, koji će imati više znanja da ta preduzeća dovedu na onaj nivo koji će obezbjeđivati profit.“

I u dijelu opozicije smatraju da država privremeno treba da preuzme upravljanje problematičnim preduzećima.

Radojica Živković iz Nove srpske demokratije, ipak naglašava da prije svega treba utvrditi odgovornost za sadašnju situaciju, kazniti odgovorne i oduzeti svu imovinu koja je nezakonito stečena u korupcionaškim aranžmanima.

„Mislim da sve treba uraditi za otvaranje novih radnih mjesta, pa čak i za nacionalizaciju, koja nije popularna, ali nekim privremenim nacionalizacijama fabrika može da se stavi u pogon uz pomoć Razvojne banke. Treba otvoriti nova radna mjesta i početi polako sa obnavljanjem privrede preko malih i srednjih preduzeća i privatnih malih fabrika. Ova mala preduzeća, ako ih ima, privremeno nacionalizovati i dati državi na upravu, dok se nađe strateški partner koji će garantovati da će održavati radna mjesta. Država mora da pomaže svako novo radno mjesto. Bez otvaranja radnih mjesta, koje će donositi profit, nema spasa“, naglašava Živković.

„Neoliberalni koncept je pao u vodu. To je pokazala i svjetska ekonomija. Bez dobre pažnje prema privrednim subjektima, sve pada u vodu. Nacionalizacija je dobra kao rješenje. Sve govori o tome da je sadašnja privatizacija u Crnoj Gori neuspjela, iz prostog razloga što nismo bili dovoljno pametni pri sklapanju dobrih ugovora. Više bih volio da su pojedinci, koji su odlučivali o tome, garantovali svojom ličnom imovinom za uspješnost privatizacije, ali to se nije desilo“, kaže potpredsjednik Unije poslodavaca Dragiša Boričić.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG