Dostupni linkovi

logo-print

Raspodjela javnih preduzeća dovodi u krizu vlast u FBiH


Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Željko Komšić

Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Željko Komšić

Nije prošlo ni mjesec i pol dana od kada su ministri u Vladi Federacije BiH preuzeli funkcije, a već se govori o krizi federalne izvršne vlasti i to sve zbog raspodjele javnih preduzeća u većinskom vlasništvu države. Javna preduzeća u BiH smatraju se izbornim plijenom, te je zbog toga to pitanje postalo kamen spoticanje između koalicionih partnera u Federaciji BiH.

Sjednica Vlade Federacije BiH sedmicama nije zakazana, a kada je konačno održana, ministri iz HDZ-a nisu došli na sjednicu.

„Mislim da je u ovom trenutku Vlada ipak u krizi i da se te stvari moraju riješiti, možda i na višem nivou“, rekao je novinarima Aleksandar Remetić, ministar trgovine i član Demokratske fronte, nakon sjednice Vlade FBiH.

Ministri iz Hrvatske demokratske zajednice BiH, kako je zvanično saopšteno, nisu došli jer na dnevnom redu sjednice nije bila tačka o smjeni u svim javnim preduzećima.

Ne možemo dopustiti, kao što je to radila prošla vlast, da mandat uprave istekne, pa se onda u nelegalno stanju, upravlja tim poduzećima“, objasnio je Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH i potpredsjednik HDZ-a BiH.

Mislim da će biti manjih kriza, ali vjerujem da će se ova Vlada u jednom momentu uhodati...Ponekad će izostati DF, ponekad će izostati HDZ, nadam se sve manje, a SDA neće nikada izostati sa sjednica Vlade Federacije BiH“, pomirljivo je rekao zamjenik predsjednika Stranke demokratske zajednice Bakir Izetbegović.

Federalna vladajuća trojka je upala u krizu kada je na red došla stranačka raspodjela javnih preduzeća u većinskom vlasništvu države. Zapravo do krize je došlo zbog različitog tumačenja Uredbe kojom se reguliše izbor članova u nadzornim odborima. Uslovljavajući održavanje sjednica, HDZ je tražio ukidanje ove Uredbe, kako bi sve ovlasti u tom procesu dobila Vlada. U tome ih je podržala SDA, a suprostavila se Demokratska Fronta.

Članovi ove stranke žele zadržati princip uveden u vrijeme Vlade SDP-a , po kojem ministri odlučuju o imenovanju u nadzorne i upravne odbore javnih preduzeća.

Uredba će ostati na snazi, zato što će ljudi koji su bili protiv te Uredbe shvatiti da je ona ustvari u njihovom interesu. Uredba ne daje moć ministrima, Uredba ministre organičava“, rekao je Reuf Bajrović, ministar za energetike, rudarstva i industrije.

Javna je tajna da preduzeća u većinskom vlasništvu države, stranke smatraju izbornim plijenom. Tako, nakon izbora, redovno kreće borba za dominaciju i prevlast u preduzećima u kojima je koncentrisan ogroman kapital. Primjera radi, godišnji bruto prihod dvije elektroprivrede u Federaciji jednak je godišnjem budžetu Vlade Federacije. Zbog toga stranke na rukovodećim mjestima žele imati politički podoban kadar, a ne sposoban.

Svaki put su javna preduzeća dio političke trgovine i svaki put su imenovanja, zapravo politička. Teško je naći primjer da je neko imenovan, a da nije imao podršku neke političke stranke“, rekao je bivši premijer Federacije BiH i lider SDP-a Nermin Nikšić.

Šta to strankama zapravo znači, objašnjava Emir Đikić iz nevladine organizacije Transparency Interntional BiH : „Nije bitno da li će rukovodilac donijeti 105 ili 110 miliona KM u budžet, nego je bitno koliko će izdvojiti novca za sljedeću izbornu kampanju te stranke iz tog javnog preduzeća“.

Slavo Kukić

Slavo Kukić

Kriza vlasti u Federaciji ne čudi analitičara Slavu Kukića, jer kako kaže, koalicioni partneri se međusobno ucjenjuju, što ne može izaći na dobro.

Lider HDZ-a Dragan Čović navikao je na logiku ultimatuma. To smo vidjeli pri formiranju državne vlasti, kada je formirana vlast na federalnom nivou. Na tu logiku ultimatuma, koalicioni partner, lider SDA samo sliježe ramenima. Logiku ultimatuma koristi i sada, a ako mu ponovo uspije, to je novi znak da u naredne četiri godine ne treba očekivati napredak, dapače, Bosni i Hercegovini prijeti zaostajanje za zemljama regiona i za Evropom,“ rekao je Kukić.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG