Dostupni linkovi

logo-print

Brisel: Vlast u Crnoj Gori da bude u službi građana, a ne obrnuto


 Stefan Fuele

Stefan Fuele

Imajući u vidu da se ponekad stvari bolje vide izdaleka nego izbliza, izjavu komesara Evropske komisije za proširenje Štefana Filea bi trebalo shvatiti kao precizno ukazivanje na simptom, ali i pravac izlečenja ključnih društvenih bolesti u Crnoj Gori u kojoj su neke temeljne stvari, očigledno, postavljene obrnuto. Rekavši da je "država tu za građane, a ne obrnuto", File je izgovorio nešto što bi svaki političar odmah potpisao, ali život ukazuje na drugačiju stvarnost.

Čuvenom rečenicom - Ne pitajte šta država može da uradi za vas, nego šta vi možete da uradite za državu - 35. američki predsjednik John Kennedy je nastojao da motiviše i mobiliše cjelokupno društvo, odnosno da svaki pojedinac svoje kapacitete stavi u službu opšteg dobra i napretka nacije i države.

Građani Crne Gore ne moraju da se pitaju što mogu da učine za državu, jer vlast ne propušta nijednu priliku da im nametne i što mogu i što ne mogu: nove poreze, obaveze, odgovornosti, troškove...

Iako je pitanje skoro pa retoričko, ipak su ga naši reporteri u državama u okruženju postavili: da li vlast radi za sebe ili za građane?

Usprkos konstantnim uvjeravanjima da im je dobrobit građana na prvom mjestu, Srbija je još uvijek u zoni permanentne korupcije, ogromne nezaposlenosti, urušenog zdravstvenog i prosvjetnog sistema, bez naznaka da će skoro biti raskinuta veza partokratije sa birokratijom. Sociolog Vladimir Vuletić našem je novinaru Milanu Nešiću kazao da je u Srbiji neprekidno na snazi maksima: Građani su tu zbog države

Država kao servis građana dio je zajedničke evropske pravne baštine, kaže za naš radio politički analitičar i izvrstan poznavalac funkcioniranja Unije Davor Gjenero u razgovoru sa Enisom Zebićem o tome Šta je to država kao servis građana.
Od plaćanja dugova takozvanih stranih investitora koje je sama Vlada dovela, a njihove dugove koji se mjere stotinama miliona eura vraćaju građani, preko svih mogućih, opravdanih i neopravdanih, ustavnih i neustavnih taksi i poreza, pa sve do, naizgled trivijalnih obaveza poput opreme za zimsku vožnju u sred grada na proljećnim temperaturama.

Tome treba dodati i opšti osjećaj nesigurnosti, nepovjerenja u državne institucije i sveprisutni osjećaj bespomoćnosti i nezaštićenosti od strane države.

Na direktno pitanje - da li se kao funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista osjeća prozvan zbog ocjene komesara Evropske komisije za proširenje Štefana Filea da u Crnoj Gori građani postoje zbog države, te da bi to trebalo preokrenuti, poslanik DPS-a Zoran Jelić odgovara odriječno jer je cjelokupni program njegove partije "zasnovan na interesima građana":

"Kompletni programski sadržaji i djelovanje DPS je u tom pravcu tako da i dosadašnja činjenja DPS-a bila su na tom fonu i kao što znate iz godine u godinu se postiže veći nivo standarda i veći kvalitet života svih građana. Naravno, to nije samo zasluga DPS-a nego i koalicionih partnera", kaže Jelić.

Kritika pojedinaca

Upravo DPS-ov koalicioni partner, Socijaldemokratska partija, stvari sagledava drukčije. Funkcioner SDP-a Džavid Šabović komentariše percepciju Fileove izjave kao svojevrsne kritike određenih ključnih pojedinaca iz vlasti koji su cjelokupno društvo stavili u funkciju ličnih i partijiskih interesa, ali i činjenicu da je značajan dio društva na to pristao:

"To je najbolniji dio priče. Znamo da neki iz vlasti, ako odu sa vlasti zna se đe će da odu. Hrvatska nije tako daleko pa ni Italija. Znači da se oni grčevito bore da ostanu na vlasti a nije teško pogoditi zbog čega je tako. Bolno je pitanje zašto građani to prihvataju. Recimo da većina to ne zna, oni koji znaju ne smiju to da priznaju ili neće da priznaju. ima onih koji to znaju, u toku su ali imaju određeni korist od toga, znaju da će negdje na kraju dio kolača da pripadne i njima i onda oni da bi sve to sačuvali rade ovo što rade", naglašava Šabović.

"Vlast je ta koja radi ono što joj se dozvoli, a od građana zavisi gdje će postaviti granice, da li će kazniti njihovo prekoračenje, a u konkretnom slučaju i da li će se izboriti za bolje društvo", kaže direktor nevladine organizacije Građanska alijansa Boris Raonić:

"Svjesne nacije i svjesna društva i građani su ti koji to osporavaju. Na današnji dan prije 25 godina su to shvatili Poljaci i oni su napravili te promjene. Što se tiče Crnogoraca, ja ne vidim još, osim tih manjih grupacija koje se od izbora do izbora prelivaju u tih nekih maksimalno 10 posto i to je tako od početka višepartijskog sistema u Crnoj Gori. Sve ono što je preko tih 10 posto naprosto luta u nekim nacionalističkim maglama ili populističkim bez neke suštinske spremnosti da podrže one koji će se boriti za njihove interese", kaže Raonić.

A, da li političko vođstvo zemlje radi za građane ili, pak, građani rade za političare - pitanje je koje je koleginica Lela Šćepanović postavila građanima Podgorice:

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG