Dostupni linkovi

logo-print
Kako bi se sanirale štete od posljedica poplava u BiH, entitetske vlade, kao i Vijeće ministara, predlažu različita rješenja, koja za sada nemaju opću podršku i odobravanje. Prijedlozi o tzv. linearnom odbijanju novca od plaća uposlenika u korist fondova, nailazi na protivljenje, jer većina građana smatra da to nije dobar model. Takođe, sve su češće primjedbe da se planovi prave bez izjašnjavanja onih koji će snositi najveći teret solidarne pomoći.

Dok su građani „sami od sebe“ davali novac i pomagali poplavljenim, nikakvih nesporazuma nije bilo. Oni su nastali kada su se umiješali nadležni sa svojim prijedlozima koji zadiru u novčanike, posebno one najtanje. To su prije svega penzioneri, koji su iz čeka za majsku penziju saznali da su donatori.

Odluka o odbijanju jedne do tri marke od penzija usvojena je na sjednici Izvršnog odbora Saveza udruženja penzionera, kaže predsjednik Mehmedalija Rapa:

„Nisu protiv akcije, nego su zbog načina na koji se akcija povela, bez njihovog pitanja, nezadovoljni. Mi smo dobili od 70 udruženja/udruga penzionera u FBiH stav da su podržali tu našu aktivnost i donijeli odluku da se može odbiti penzionerima od jedne do tri marke.“

Vlada Federacije pripremila je i Parlamentu po hitnoj proceduri uputila prijedloge tri zakona koji se odnose na sanaciju šteta od poplava. Jedan od njih je zakon o fondu za pomoć, popularno - o fondu solidarnosti. Premijer Nermin Nikšić:

„Ovdje govorim o svima onima koji rade u Federaciji - predviđeno je izdvajanje jedan posto njihovog neto dohotka u narednih šest mjeseci. Za one koji su uposleni u institucijama Federacije ili u ustanovama koje su naslonjene na FBiH, previđeno je da svi uposlenici u narednih šest mjeseci izdvoje jednu dnevnu zaradu.“

Biće izuzetaka, navodi ministar finansija Ante Krajina:

„I ovo prvo i drugo će važiti za sve - osim za one koji će se pismeno očitovati da ne pristaju da se njima odbija taj iznos.“

Kako je izjavio predsjednik Saveza samostalnih sindikata Ismet Bajramović, Vlada nije konsultovala radnička udruženja. Otvoreno protivljenje pokazuje Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti. Zbog čega, obrazlaže predsjednica Mersiha Beširović:

„Osnovna zamjerka toj ideji je činjenica da ona u suštini, laički rečeno, predstavlja pranje obraza Vlade zbog činjenice da Vlada na svojim silnim računima, fondovima i slično nije imala adekvatna sredstva da odgovori na ovo što se desilo. To je ono što je za nas kao sindikat najbolnije jer će konačan ceh platiti ponovo radnici. Vlada igra vrlo licemjerno upravo na tu kartu koja se zove solidarnost, na onaj naš merhamet, odnosno na ono što se samo po sebi nameće.“

Zakonska regulativa je pripremljena i u RS, pa će Narodna skupština u petak 13. juna raspravljati o prijedlogu za formiranje fonda solidarnosti, te o setu od desetak zakona koje je Vlada predložila Skupštini na razmatranje po hitnom postupku. Previđeno je uvođenje doprinosa solidarnosti od 1,5 posto na neto platu. I penzioneri će izdvajati od jedne do pet maraka, o čemu postoje različita mišljenja:

Predsjednik Udruženja penzionera Rade Rakulj ipak kaže da je Skupština podržala prijedlog:

„Nemamo nikakvih prigovora. To znači da je ta generacija ljudi jednostavno svojim životom osjetila potrebu da čovjek čovjeku mora pomoći.“

Vijeće ministara BiH skinulo je u utorak sa dnevnog reda raspravu o preusmjeravanju regresa za godišnji odmor zaposlenih u javnom sektoru u fond za područja pogođena poplavama. Predsjednik sindikata koji predstavlja ove radnike Juro Bilić kaže da je ideja neprihvatljiva:

„Ova ideja sad proturena. Pokušano je da se proturi bez ikakve konsultacije i opravdano postoji sumnja kuda će ta sredstva i šta će se s njima uraditi. Ovo je opravdana bojaznost da se ovakva situacija ne iskoristi kao idealan izgovor da se uspiju začepiti neke finansijske rupe.“

Najveći teret solidarnosti opet je “po leđima” građana, smatra ekonomista Zoran Pavlović:

„Situacija je očigledno takva da izvora finansiranja nema, da su štete ozbiljne, da je sav teret po tim propisima stavljen na leđa građana, a plate i lična primanja ljudi u administraciji neće se mijenjati. Obaveza koja se reprogramira iz godine u godinu od 120 miliona maraka, koju ima Rafinerija nafte Brod, se ne izmiruje. Niko nije kreirao ili osmislio koncept po kome bi propisao obavezu uplate za potrebe saniranja šteta velikim kompanijama.“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG