Dostupni linkovi

logo-print

Vladanje firmama u BiH: Stranačka linija od portira do direktora


Političke partije koje osvoje vlast, kao po pravilu, prvo nastoje izvršiti smjenu u upravnim i nadzornim odborima kompanija, odnosno žele dovesti svoje ljude na čelne upravljačke funkcije. Time „udomljavaju“ stranačke kolege i odane ljude, ali i ostvaruju siguran način kontrole imovine i kapitala najprofitabilnijih firmi. Posljednji primjer je farmacetska tvornica „Bosnalijek“, koja propada, dok postoje „dvije uprave pod jednim krovom“ .

Činjenica da politika upravlja bh. ekonomijom svakodnevno dobija nove potvrde. Trenutno se vodi bespoštedna stranačka borba za dvije kompanije - Bosnalijek i Fabriku duhana Sarajevo.

To su tek posljednji primjeri koji potvrđuju staru praksu da su najprofitabilnija preduzeća izborni plijen za pobjednike. Da nije tako, kaže profesor dr Izudin Kešetović, na upravljačka mjesta postavljali bi se uspješni menadžeri, a ne stranački poslušnici.

„Danas se sve to dijeli do nivoa portira. Znači i portir mora biti određen tačno prema stranačkoj pripadnosti. A da ne govorimo o strukturama izvršnih direktora i tzv. top menadžmenta – odnosno, imamo pet ili šest ljudi koji upravljaju cjelokupnim političkim i društveno-ekonomskim sistemom", napominje Kešetović.

Vlada Federacije nema jasnu strategiju šta će sa svojim vlasništvom u Bosnalijeku i FDS-u, kao što nema ni jasan plan šta će od državnih kompanija sačuvati kao „nacionalno blago“, smatra Borivoje Simić, urednik portala Indikator.ba:

„Vlast koja nema jasne strategije oko državnog kapitala i privatizacije ne može ništa drugo priuštiti osim prozvesti krize. Politički obračuni među ključnim političkim strankama, udruženim sa pojedinim privatnim interesima, žestoko su preneseni na bojno polje kompanija sa državnim kapitalom. Takvo stanje uvijek ćemo imati kada ljudi u vladi nastupaju kao stranački advokati, a ne kao vlada kojoj je funkcija upravljanje vlastitim kapitalom", ocjenjuje Simić.

Zaposlenici Bosnalijeka proživljavaju pravu dramu. Od prvog jula ova firma ima dva rukovodstva: dva vršioca dužnosti direktora. Jedan je Šefik Handžić, kojeg je na to mjesto imenovao prethodni direktor Edin Arslanagić, za kojeg se vezuju brojne kriminalne radnje. Drugi je Nedim Uzunović, kojeg je imenovala kompanija Haden, najveći pojedinačni dioničar u Bosnalijeku sa 30 posto vlasništva.

Sindikat Bosnalijeka javnosti priznaje novog direktora Uzunovića i apeluje na sve nadležne institucije da hitno reaguju. Za prvih šest mjeseci ove godine ostvaren je plan prodaje sa samo 33 posto, kaže zaposlenica Belma Kapo:

„Mi samo želimo da radimo, da izvozimo svoje proizvode, a trenutno imamo opstrukcije unutar Bosnalijeka od Šefika Handžića. On je tražio da se naši kamioni zaustave na carinskim terminalima. Mi apsolutno nećemo dopustiti takvo ponašanje - jer to su naši proizvodi, mi smo ih proizveli i želimo da naši pacijenti dobiju naše kvalitetne proizvode", navodi Kapo.

Osvajanje prevlasti

Borba za osvajanje prevlasti nastavlja se u Fabrici duhana Sarajevo, koja je 40% u vlasništvu Vlade Federacije, a 60% u rukama malih dioničara. Nakon prevlasti SDA, sada je Nadzorni odbor pripao SDP-u, kojem se priklonila i Narodna stranka Radom za boljitak, što je iznenađenje, jer se do sada Jerko Ivanković Lijanović, ministar u Vladi, uglavnom priklanjao SDA. Sada kaže:

„Evidentno da u Vladi se odluke donose sukladno svakoj točci dnevnog reda.“

Kao slon u staklarskoj radnji

Istovremeno provode se smjene u kantonalnim ustanovama i javnim preduzećima. U Sarajevskom kantonu posljednji primjer je Poljoprivredno dobro Butmir. Tamo je smijenjen nadzorni odbor i imenovan novi, koji je za v.d. direktora postavio pjevača grupe "Sarr e Roma“ Amira Karahasanovića. Kantonalni ministar privrede Emir Hrenovica kaže kako je odgovarajuća diploma, a ne iskustvo, prolaz za direktorsku funkciju:

„Ja sam tražio da vidim diplomu. Diplomiran je inžinjer poljoprivrede, odio stočarstva", kaže Hrenovica.

Zaposlenici 'Butmira' ne daju starog direktora preduzeća koje je dobro poslovalo, navodi Snježana Ljubunčić:

„Finasiramo se od proizvedene litre mlijeka i kilograma mesa. Ne dobivamo ni grantove, ni sredstva iz budžeta.“

Političke partije su životno zainteresovane za upravne i nadzorne odbore, odnosno za njihova novčana sredstva, iz kojih se djelimično finansiraju. Situacija je ista u oba entiteta, kaže Miloš Todorović, udruženje ekonomista SWOT:

„Ne može stranka dobiti izbore ili neki značajan broj glasova na osnovu entuzijazma. Ipak novac omogućava strankama da sprovode marketinške kampanje. I koliko god da imate kvalitetan program, koliko god da imate kvalitetne kadrove, bez određenog iznosa novca, koji se uglavnom za veće stranke vrti u milionima, nema šanse da dobijete neki značajan broj glasova na izborima", navodi Todorović.

Mesud Džananović, radnik Poljoprivrednog dobra Butmir, izražava strah, koji dijele i drugi radnici, da se priprema privatizacijska pljačka:

„Došao sam ovdje, nije ništa bilo. Stvorili smo ovo što smo stvorili. Ne vjerujemo drugima, šta znamo, jer danas je politika takva - svako neke igre igra", kaže Džananović.

Privatizacijska pljačka i uništavanje uspješnih firmi se nastavljaju, naglašava profesor Izudin Kešetović:

„Mi se ponašamo kao slon u staklarskoj radnji. Mi rušimo sve - i ono što je dobro. Jučer je to bila Fabrika duhana, Bosnalijek, sutra može da bude Telekom, Elektroprivreda ili neki drugi sistem koji nam je uspješan i koji nosi ekonomiju BiH.“
XS
SM
MD
LG