Shodno odluci s proljeća ove godine, Vlada Crne Gore traži da rukovodeći kadar u preduzećima kojima gazduje država, a koji to do sada nije uradio vrati novčane stimulanse isplaćene povrh redovnih plata.
Međutim, zahtjevom koji se, u stvari, odnosi samo na Luku Bar i Željezničku infrastrukturu, Vlada je na sebe navukla kritike da od direktora traži da vrate novac, dok premijer i ministri odbijaju da urade to isto.
S namjerom da uštedi nešto novca, Vlada Crne Gore je, na prijedlog Ministarstva finansija, krajem aprila usvojila mjere za smanjenje potrošnje i povećanja budžetskih prihoda, pa je odlučeno da se funkcionerima u Vladi, nosiocima pravosudnih funkcija i zaposlenim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima plate smanje za sedam odsto.
Ova odluka se odnosila i na javne ustanove i preduzeća sa većinskim državnim vlasništvom čijim upravama je naloženo da najkasnije do 15. juna obavijeste Vladu da su ispoštovane njene preporuke da zarade za rukovodeća lica ne mogu biti veće od tri prosječne neto zarade u državi koja je u aprilu bila 491 euro, što je u prevodu značilo da direktorske plate u firmama sa većinskim državnim udjelom ne smiju biti veće od 1.473 eura.
Pojedini rukovodioci državnih firmi su, međutim, primali višestruko veće iznose, a u javnosti je najčešće pominjano da je izvršna direktorka AD Plantaže Verica Maraš rekorder po visini primanja sa platom od 7.372 eura, a iza nje direktor Aerodroma Crne Gore Milovan Đuričković sa platom 3.800 eura.
Sada, nešto više od sedam mjeseci od donošenja ove odluke, Ministarstvo finansija je ustanovilo da, iako je bio obavezujuć, zahtjev o povraćaju isplaćenih bonusa nije u potpunosti ispoštovan.
"Budući da se jedan manji broj pravnih lica oglušio, da tako kažem da nije postupio u skladu sa datim preporukama Ministarstvo finansija će u vrlo kratkom periodu menadžementu tih pravnih subjekata uputiti dopis i podsjetiti ih da su preporuke obavezujuće i obavijestiti da su dužni da vrate sredstva koja su isplaćena", kaže Marija Radenović iz Ministarstva finansija.
Prema nezvaničnim informacijama, Vladinu obavezujuću preporuku nijesu ispoštovale - Željeznička infrastruktura i Luka Bar, za koju je nedavno objelodanjeno da je 11 članova njenog menadžmenta sebi ljetos isplatilo novac u visini 6 do 8 prosječnih zarada, odnosno, od 2.880 do 3.840 eura na ime "novčanog stimulansa" i to pozivajući se na Vladinu preporuku da se u slučaju pozitivnog poslovanja preduzeća rukovodećem kadru mogu isplatiti bonusi.
Knežević: Licemjerstvo vlasti
Prema Vladinom tumačenju, međutim, ova preporuka se ne odnosi na prošlu 2011., već na tekuću godinu, što značilo da bi eventualna isplata bonusa mogla da se dogodi tek naredne 2013. i to pod uslovom da poslovanje tokom 2012. bude pozitivno.
Predsjednika odbora direktora Luke Bar Predraga Ivanovića u utorak nije bilo moguće kontaktirati kao ni izvršnog direktora Luke, Sloba Pajovića. Ivanović se, međutim, prethodno oglasio u medijima kratkom rečenicom datom dnevniku Vijesti: "Sve što je Vlada usvojila - ispoštovaćemo."
Zgrada Vlade Crne Gore
Vladin zahtjev će, po svemu sudeći, biti ispoštovan i u Željezničkoj infrastrukturi.
Predsjednik odbora direktora ove kompanije Zarija Franović koji je prije tri dana podnio ostavku, za sedam mjeseci tokom ove godine sebi je, navodno, obezbijedio 13 i po hiljada eura.
"Sebe ste za prvih sedam mjeseci ove godine pored zarade častili 8.000 eura i na to još nezakoniti bonus od 5.500 eura što ukupno iznosi skoro 13.500 eura", piše u pismu Franovićevih saradnika u kom su ultimativno tražili njegovu ostavku.
Franović, u izjavi za RSE, odbacuje optužbe i odgovara na pitanje - da li će ispoštovati Vladin zahtjev da vrati bonus.
"Ispoštovaćemo odluke ako ima bilo kakve odluke vlade u tom smislu", rekao je on.
A na navode da je podnio ostavku zbog navodno nezakonitog bonusa, kaže:
"To nije tačno, to nije tačno".
Vladin zahtjev u opozicionom Demokratskom frontu smatraju licemjernim, jer zahtjev da rukovodioci državnih firmi vrate bonuse ne važi i za članove Vlade.
Naime, i ministri su pored redovnih plata primali bonuse od preko 900 eura koji ne moraju da vrate jer se on smatra "zakonitim primanjem koje je uvedeno kao antikoruptivna mjera".
Ministri su novčane dodatke primali od januara 2010. do oktobra prošle godine, a bivši premijer Igor Lukšić je bonuse ukinuo tek nakon što su dijeljeni još deset mjeseci od njegovog dolaska na mjesto premijera.
Pored toga, javnost je naknadno saznala da su "zloglasni" bonusi samo zamijenjeni drukčijom formom, pa su se ministri namirivali angažmanima u bezbrojnim komisijama, radnim grupama i savjetodavnim tijelima i to obavljajući posao koji im spada u djelokrug aktivnosti koje im inače pripadaju na što je upozorila i Državna revizorska institucija u okviru revizije završnog računa budžeta za prošlu godinu.
"Smatram da se radilo jednom pristupu koji je u značajnoj mjeri pokazuje licemjerstvo, posebno u dijelu da su ministri već jedan duži period koristili bonuse i ne postoji obaveza da ih vrate dok će direktori upravnih odbora i javnih preduzeća morati to da urade što najbolje govori da je država pred finansijskim kolapsom i to sigurno neće imati udjela u budžetskom funkcionisanju države u narednoj godini", kaže funkcioner Demokratskog fronta, Milan Knežević.
