Dostupni linkovi

logo-print

Vlada RS štiti budžet preko leđa bivših logoraša


Ratni detalj iz logora Trnopolje kod Prijedora

Ratni detalj iz logora Trnopolje kod Prijedora

Krajem februara Narodna skupština RS po hitnom postupku usvojila je izmjene i dopune Zakona o unutrašnjem dugu ovog bh. entiteta. Izmjene koje su usvojene odnose se na pravosnažne i izvršne sudske odluke u građanskim parnicama pred redovim sudovima u BiH, kojima je utvrđeno pravo na nadoknadu štete na osnovu neosnovanog lišenja slobode u periodu od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine.

Kao razlog za donošenje ovog zakona Vlada RS kao predlagač navela je zaštitu budžeta RS, odnosno očuvanje makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti ovog entiteta. Stupanjem na snagu ovog zakona posebno bi bili pogođeni bivši logoraši jer bi umjesto novca dobili obveznice, odnosno dužničke hartije od vrijednosti, kojima će se gotovinska isplata prolongirati za 13 godina.

Predsjednik banjalučkog Regionalnog odbora Saveza logoraša BiH, Kozarčanin Sabahudin Garibović jedan je od onih koga bi izmjene Zakona o unutrašnjem dugu RS mogle da pogode. Prije dvije godine podnio je tužbu zbog nezakonitog zatvaranja u prijedorskim logorima i još uvijek čeka sudski ishod:

"Imamo i koji je sudija kod kojeg su predmeti, ali još uvijek nema ništa, a imamo i tim advokata iz Mostara koji nas zastupaju“, kaže Garibović.

Opstrukcije od strane vlasti s kojima su bivši logoraši suočeni, ali i strah od mogućih reprekusija su, između ostalog, razlozi što je od blizu 15 hiljada Kozarčana, koji su bili zatočeni u logorima Omarska, Keraterm, Trnopolje i Manjača, samo njih 500 podnijelo tužbe za naknadu štete, istakao je Garibović.

Za cjelokupno članstvo Saveza logoraša BiH izmjene Zakona o unutrašnjem dugu su veoma nepovoljne i predstavljaju samo još jedan korak kojim institucije RS primoravaju žrtve torture da prožive još jednu torturu, smatra predsjednik Saveza Jasmin Mešković.

„Stručno se povlače neki potezi kako bi se dočekao period da što više tih ljudi umrlo da im se ne bi isplatila šteta. I ovo sada je jedan veliki udarac - Zakon u unutarnjem dugu stvarno u dobroj mjeri pogađa sve žrtve i to je još jedan veliki teret na naša leđa“, kaže Mešković.

Bivši logoraši, naglašava Mešinović, nemaju za cilj finansijsko uništavanje niti Federacije BiH niti RS, već samo žele donošenje državnog zakona o žrtvama torture:

"Tačno je to da će tužbe opteretiti entitetske budžeta - po našoj procjeni oko 1,4 milijarde maraka je težina tužbenog zahtjeva prema RS, a oko 600 miliona maraka prema Federaciji. Međutim, mi uporno ponavljamo da mi želimo da budemo partneri institucijama vlasti entiteta i BiH, da ukažemo na potrebu i značaj donošenja zakona i nismo od onih koji bi, ako se danas zakon usvoji, sutra stali u neke redove da tražimo odštetu i isplatu.“

Osude zakona iz redova opozicije

I većina opozicionih stranaka u RS ocijenila je da donošenje izmjena Zakona o unutrašnjem dugu neće riješiti problem, pogotovo što vlada nije ni iznijela tačne podatke koliki je iznos stigao na naplatu.

"Činjenica je da je po Zakonu u unutrašnjem dugu došlo do određenih sudskih presuda. Pitanje je koliko su te presude došle u stanje izvršenja i zašto taj zakon nije došao ranije, s obzirom da se, navodno, radi o velikoj šteti po budžet RS. Ključno pitanje je zašto se čekalo toliko dugo sa takvim zakopnskim rješenjem“, smatra poslanik PDP-a Branislav Borenović.

Poslanik SDA i potpredsjednik Narodne skupštine RS Ramiz Salkić usvanje izmjena Zakon o unutrašnjem dugu RS smatra novom nepravdom prema bivšim logorašima.

"Ovo je još jedan zločin spram žrtava jer žrtve su doživjele torturu i stravično mučenje. Oni rijetki koji su uspjeli da dožive i da dobiju sudsku satisfakciju za nadoknadu onoga što su preživjeli, sad ponovo treba da ostanu na čekanju da bi doživjeli, i hoće li doživjeti, da naplate ta sredstva. Mislim da je to nepravda. Treba izaći u susret i pronaći sredstva što prije da svi ovi koji dobiju tužbe i koji dobiju pravo na odštetu dobiju je u stvarnom smislu i da na neki način iskoriste. Vrlo vjerovatno mnogi će to iskoristiti za svoje liječenje“, ističe Salkić.

Prema podacima Vlade RS, u ovoj godini na ime sudskih presuda za nezakonito zatvaranje RS bi trebala da plati oko tri miliona KM. Međutim, prema riječima pravnika Saveza logoraša BiH Senada Jusufbegovića, ta dugovanja su sigurno veća:

"Radi se zaista o ogromnim iznosima. Prema informacijama koje smo ažurirali prije dva mjeseca, imamo više od 2,5 hiljade pozitivnih prvostepenih presuda, imamo nekoliko stotina drugostepenih presuda. Ali, nažalost, vrlo malo izvršenja ima, pogotovo kada su tužbe koje se podnose pred sudovima u RS u pitanju“, kaže Jusufbegović.

Ministrica pravde RS Gorana Zlatković mišljenja je da bi rješenje za oba entiteta moglo biti donošenje zakona na državnom nivou:

"Ovakav isti problem imaju i u Federaciji BiH, jer ima i građana RS koji su ustali sa tužbama u odnosu na FBiH.“

Zakon o unutrašnjem dugu još nije stupio na snagu jer treba proći i proceduru u Vijeću naroda RS. Vrlo je vjerovatno da bi Klub Bošnjaka u Vijeću naroda mogao na ovaj zakon pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Međutim, to u pravilu znači samo prolongiranje njegovog stupanja na snagu.

Da vlasti u RS daleko više pažnje posvećuju onima koji su vodili rat umjesto žrtvama, govori i podatak da je na istoj sjednici Narodne skupštine usvojeno zaduženje od 25 miliona KM za stambeno zbrinjavanje boračkih kategorija. Vlada ističe da novo zaduženje neće ugroziti fiskalnu stabilnost entiteta.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG