Dostupni linkovi

logo-print
Narodna skupština RS prihvatila je u četvrtak prijedlog odluke vlade tog entiteta o dugoročnom zaduživanju u 2014. godini u iznosu od 125 miliona evra za finansiranje budžetske potrošnje i projekata.Time će ukupan dug Republike Srpske preći u ovoj godini rekordnih 2,5 milijardi evra, čime će dug tog entiteta biti dvostruko veći nego u FBiH u odnosu na broj stanovnika.

Ministar finansija RS Zoran Tegeltija rekao je da je tom odlukom predviđeno da se sredstva mogu pribaviti kreditnim zaduženjima kod Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, emisijom dugoročnih hartija od vrijednosti i kreditnim zaduženjem kod domaćih finansijskih institucija i društava.

Ekonomisti upozoravaju da ukupni iznos zaduženja pokazuje da se ušlo u krug konstatnog zaduživanja jer budžetski prihodi vise nisu dovoljni za finansiranje ni budžetskih rahoda, ni dospjelih obaveza.

Dug je zao drug - stara, ali i u današnje vrijeme vrlo primjenjiva narodna izreka. Pogotovo za stanovnike entiteta Republika Srpska. Svaki stanovnik tog entiteta, zahvaljujući politici zaduživanja vlasti, dva puta je više zadužen od građana u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U zvaničnoj informaciji Vlade Republike Srpske navodi se da je u 2014. godinu taj bh. entitet ušao sa dugom većim od dvije milijarde i 350 miliona evra. Preko milijardu i po evra čine dugovi entitetskog budžeta. No i pored toga, u Vladi traže dozvolu da budžet zaduže još 125 miliona evra, pa će tako ukupni dug u 2014. godini preći dvije i po milijarde evra.

Republika Srpska tako trenutno bez zaduživanja ne može više da finansira ni potrošnju ni dugove, tvrdi ekonomista Damir Miljević:

„Vlada RS uzima nove kredite da bi vratila stare. Prema tome, mi smo već u situaciji virtuelnog bankrota. Mi smo u izbornoj godini i Vlada će ovako, uzimajući nove kredite, pokušati da kako-tako očuva socijalni mir bar do oktobra ove godine“, navodi Miljević.

Zaduženja najvećim dijelom idu u javnu potrošnju i za vraćanje dospjelih dugova i kamata. U proizvodnju i investicije, prema tvrdnjama stručnjaka, nije otišla ni trećina zaduženja. Zaduživanje samo za potrošnju može dovesti u opasnost likvidnost budžeta, mišljenja je finansijski stručnjak Slaviša Raković:

„Stope rasta koje su predviđene aranžamnom MMF-a idu čak do četiri posto rasta bruto društvenog proizvoda godišnje u nekom narednom periodu, što na osnovu ovakve makroekonomske situacije i privredne aktivnosti zaista ne izgleda realno“, kaže Roković.

Odgovornost na vlastima

Najveći dug, gotovo 450 miliona evra, Republika Srpska duguje Svjetskoj banci, zatim Evropskoj investicijskoj banci dug je u iznosu od oko 240 miliona evra. MMF entitetski budžet kreditira sa nešto više od 160 miliona evra.

Premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović uvjerava da, prema međunarodnim kriterijumima, taj entitet nije rizično prezadužen:

„Za ovu godinu su vam i ranije najavili da će biti teška godina u smislu vraćanja duga, ali cijenimo da postoji stabilnost. Ja razumijem da postoji interes za tu temu, ali neću da polemišem, dajem svakome slobodu da daje kvalifikaciju kako hoće. Mene kao premijera interesuje sposobnost da servisiramo dug - uspijevamo to, i sposobnost da redovno izvršavamo budžetske obaveze - uspijevamo i to“, tvrdi premijerka.

Ni sindikati ne gledaju blagonaklono prema politici zaduživanja.

„Ako su uslovi i reforme koje će djelovati na poziciju radnika u RS smanjujući njihova prava, onda je to ozbiljno pitanje i onda smo protiv takve vrste praćenja uslova kredita od bilo koje kreditne organizacije. Naravno da ciljam na MMF“, kaže predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić.

U politici zaduživanja kod svih međunarodnih institucija, pa i Međunarodnog monetarnog fonda, opet glavnu odgovornost snose predstavnici vlasti, navodi urednik portala capital.ba Siniša Vukelić:

„Oni su sklopili aranžman sa MMF-om, sakrili pismo namjera, sakrili i dodatno pismo namjera, ne govore kakve će biti reforme i činjenica je da su oni ušli u pakt sa MMF-om samo zbog toga da ne bi morali smanjivati svoje rashode, koji su ogromni, da ne bi morali racionalizovati javne službe, da ne bi morali racionalizovati policijski sektor, administrativni, birokratski aparat. Cijena je ogromna i svi ćemo je zajedno plaćati“, naglašava Vukelić.

Slaviša Raković kaže da je racionalizacija u cijeloj Bosni i Hercegovini trenutno najbolji recept za zaustavljanje trenda zaduživanja:

„Ta racionalizacija potrošnje trebala bi na neki način da se manifestuje bilo kroz rasterećenja privrede, znači smanjenjem poreskih tereta, bilo nekim ciklusom javnih investicija u produktivne svrhe. U svakom slučaju, potrebno je sve učiniti da domaća privreda bude rasterećena, da se da neki impuls i digne privredni aktivnost. Bez toga, bojim se da neće biti nikakvih rješenja“, smatra Raković.

Puno bolja situacija nije bolja ni u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje se putem prodaje trezorskih zapisa planira dodatno zaduženje od 130 miliona evra za finansiranje budžetske potrošnje. Ukupan dug Bosne i Hercegovine sa krajem prošle godine iznosio je pet i po milijardi evra.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG