Dostupni linkovi

logo-print

Vlada kriva što nema suštinske saradnje sa NVO


Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore kao i većina državnih institucija na predstavnike NVO sektora, naročito one koji kritikuju njihov rad gleda kao na nužno zlo, neprijatelje ili suparnike i zato ili ne finasira njihove projekte ili to radi selektivno, ali joj to ne smeta da u pregovorima sa EU te iste NVO koristi kao primjer kako država uključuje civilni sektor u proces pregovora. To je percepcija vodećih NVO u Crnoj Gori o odnosu Vlade prema njihovom radu i doprinosu razvoju demokratije, vladavine prava i stvaranju boljeg društvenog ambijenta.

Dok iz Vlade obećavaju nastavak finansiranja projekata NVO, iz kancelarije Evropske komisije poručuju da bez suštinske saradnje vladinog i NVO sektora nema uspjeha na putu evropskih integracija.

Iako bi to ponekada trebalo da bude poželjno, Vlada i većina NVO u Crnoj Gori nijesu u ljubavi, po žestini kojom ponekada razmjenjuju mišljenja i stavove ne bi se reklo ni da su saveznici, a za to je, prema ocjeni organizacija civilnog sektora, prije svega odgovorna Vlada koja ne voli kritiku, naročito onda kada je osnovana, odnosno potkrijepljena argumentima.

Oni tvrde da na njih i njihov rad država gleda kao na nužno zlo, na nešto što im je nametnula EU u procesu pregovora o članstvu.

„Kao što smo vidjeli, a mnogi od nas i iskusili, kritički orjentisane NVO država vidi isključivo kao nužno zlo. Tako smo često vrlo označeni kao agresivni zbog insistiranja da što prije zažive principi građanskog društva ili isfrustrirani ako zahtijevamo da sve što rade organi vlasti bude dostupno javnosti i podložno odgovornosti za učinjeno ili neučinjeno“, konstatuje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

I pored zakonske obaveze Vlada, odnosno državni organi, ignorišu zahtjeve NVO, a samim tim i javnosti, i čine sve čine da sakriju i uskrate neke informacije od javnog interesa. To je, kako kaže Vanja Ćalović iz MANS-a, najčešća praksa kada država sklapa višemilonske poslove, kakve su bile neke od najvećih privatizacija o kojima ni nakon 10 godina javnost u Crnoj Gori nema informacije koje bi trebalo da ima.

Vanja Ćalović, foto: Savo Prelević

Vanja Ćalović, foto: Savo Prelević

„Čuli smo od predsjednika Skupštine Crne Gore da je iz države iscurelo 800 miliona eura kroz KAP. Dan danas pola tih dokumenata nije dostupno javnosti. Zašto se kriju podaci o privatizaciji Telekoma. Nema potrebe da pitamo jer svi znamo zašto. Sestra zna kako je privatizovan Telekom. Dakle, kada god dođemo do onih pitanja koja su u vezi sa korupcijom i organizovanim kriminalom tu ne možemo da dođemo do informacija. Plus oni preventivno zabranjuju pristup određenim informacijama pa je evo Savjet za privatizaciju nedavno najavio da su sve privatizacije najavljene u ovoj godini tajna“, komentariše Vanja Ćalović.

Obračun sa kritičarima

A kako se država obračunava sa kritičarima iz NVO sektora pored toga što im uskraćuje tražene informacije, naziva ih državnim neprijateljima i tretira kao nužno zlo?

Novcem, odnosno kontinuiranim smanjenjem budžeta za njihove projekte, kaže Ana Novaković iz Centra za razvoj NVO i to potkrepljuje slijedećim podacima za period od 2009 do 2015. godine

„Slobodno mogu reći da je u tom periodu skoro 8 miliona manje opredijeljeno za projekte NVO nego što je to bila obaveza u skladu sa Zakonom o igrama na sreću. Dakle tako funkcioniše raspodjela na osnovu tog zakona“, navodi Ana Novaković.

Iz Vlade, međutim obećavaju da će pitanje finansiranja riješiti u ovoj godini, a ministarka bez portfelja u Vladi Crne Gore Marija Vučinović, koja je i šefica Kancelarije za saradnju sa NVO, uvjerava da su oni partneri civilnom sektoru.

„Vjerujemo da će u 2015. godini izmjenama odgovarajućih propisa biti stvoreni uslovi da se projekti NVO koji će se finansirati iz javnih fondova povežu sa strateškim prioritetima javnih politika u pojedinim oblastima i tako stvore uslovi za ukupan društveni razvoj i finansijsku održivost NVO sektora u Crnoj Gori“, najavljuje Marija Vučinović.

Iz NVO tvrde da Vlada koristi njihove predstavnike kao paravan u radnim grupama za pregovore sa EU kako bi Briselu pokazala da je javnost odnosno civilno društvo formalno uključila u taj proces. No, oni kažu da nemaju nikakav suštinski uticaj jer država njihove prijedloge ili ignoriše ili jednostavno ne uključuje u strategije i akcione planove.

No, bez suštinske pomoći države u finasiranju NVO, saradnje i uključivanja civilnog društva u kreiranje javnih politika nema uspjeha na putu demokratizacije, ukazuje šef kancelarije Evropske komisije Mitja Drobnič.

„Delegacija EU je potpuno svjesna smanjenja javnog finansiranja organizacija civilnog društva kako na državnom tako i na lokalnom niovu i to može ugroziti njihovu finansijsku održivost. U zemlji poput Crne Gore sa niskim nivoom privatnih i korporativnih davanja javni izvori finansiranja još više dobijaju na značaju“, naglašava Drobnič.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

XS
SM
MD
LG