O poreznim dužnicima, kojima je Porezna uprava Federacije Bosna i Hercegovine (FBiH) dala rok do 20. aprila da izmire obaveze, ipak će odlučivati Vlada FBiH na sjednici u petak.
Iako je najavljeno da će računi preduzeća koja ne izmire poreska dugovanja biti blokirani već u četvrtak, Vlada FBiH insistirala je da se rok prolongira dok se ne pronađe drugo rješenje.
Ekonomisti kažu da uz naplatu poreskih dugovanja ne bi trebao novi kredit Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a ni penzije ne bi kasnile, kao ni druga budžetska izdvajanja.
Ukupan iznos poreskih dugovanja preduzeća čiji su vlasnici i osnivači Federacija BiH i kantoni, odnosno javnih institucija i državnih preduzeća, je 1.113.000.000 maraka. Uglavnom je riječ o doprinosima za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje.
Među najvećim dužnicima su Željeznice Federacije BiH sa 194.000.000 maraka i GRAS (Kantonalno javno komunalno preduzeće) sa 113.000.000 maraka, a među velikim dužnicima su i rudnici, zatim bolnice, uredi načelnika, općinska vijeća, dječiji vrtići i druge institucije.
Preduzeća poput Željeznica FBiH upozorila su da će doći do kolapsa privrede ukoliko računi budu blokirani.
"Javno predizeće Željeznice FBiH će biti u velikom problem ukoliko Porezna uprava FBiH kako je najavila blokira račune, a posljedice bi bile toliko dalekosežne da bi ugrozile kompletnu privredu BiH", navodi Samir Kadrić iz Željeznica FBiH.
No, dugovi nisu od juče. Isti dužnici ne plaćaju porez godinama. Zbog neplaćanja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje penzije u Federaciji kasne i po 15 dana jer u Fondu nema dovoljno novca.
Nema novca ni za reformu zdravstva, pa vladajuće strukture najavljuju da će tražiti kredite za ovu namjenu.
Koje su kompanije u BiH najveći dužnici
Koje su kompanije u BiH najveći dužnici:
Adisa Muhić iz Porezne uprave FBiH kaže da je i ovaj put Vlada FBiH zatražila odgodu blokade računa najvećim dužnicima.
"Nakon poziva iz Vlade FBiH kojim je zatraženo da se blokada računa prolongira do naredne sjednice Vlade zakazane za 22. april, Porezna uprava FBiH odložila je odluku o blokadi", ističe Muhić.
Porezna uprava ponudila je preduzećima i sklapanje sporazuma o isplati duga na rate. U periodu januar – mart 2016. zaključila je 154 sporazuma o plaćanju duga na rate, čija je vrijednost oko 20 miliona maraka, a čije rate za naplatu tek dospijevaju.
U posljednjih mjesec dana od kako je najavljena blokada računa dobili su samo tri upita za plaćanje na rate i među njima nije najvećih deset dužnika.
Iz Vlade FBiH poručuju da će pokušati pronaći rješenje.
"Prvi uvjet je da mi nađemo sredstva za to, a onda da napravimo procjenu ko od tih preduzeća može opstati na tržištu i počet redovito izmirivati svoje obaveze i prema radnicima i prema državi", navodi Jelka Milićević, ministrica finansija FBiH
No, ekonomisti podsjećaju da je praksa udomljavanja stranačkih kadrova u javna preduzeća, te izvlačenje novca iz tih preduzeća za druge namjene dovela do ove situacije.
Protiv bivših čelnika preduzeća, kao što je npr. GRAS ili Željeznice FBiH, pokrenute su i krivične prijave za zloupotrebu položaja ili sticanje protivpravne koristi, no još nema sudskog epiloga.
Nekadašnji ministar finansija FBiH, prof. dr. Nikola Grabovac, koji je svojevremeno javnim preduzećima dao rok za uplatu poreza od sedam dana bez odgode, te od naplaćenih sredstava vratio penzionerima tri zaostale penzije, kaže da novca u BiH ima samo ga treba drugačije rasporediti i neće biti potrebe za uzimanjem kredita ni od MMF-a ni od komercijalnih banaka.
"Novca u Bosni i Hercegovini ima. Moraju se naplatiti porezi. U ono vrijeme sam insistirao da svi prihodi moraju doći u budžet, onda je lako bilo isplatiti i penzije i invalidnine i druge obaveze. Na žalost, tada sam i MMF-u rekao da nam više neće trebati njihovi krediti jer imamo dobru naplatu poreza, smijenili su me za mjesec dana."
"Novca u Bosni i Hercegovini ima. Moraju se naplatiti porezi. U ono vrijeme sam insistirao da svi prihodi moraju doći u budžet, onda je lako bilo isplatiti i penzije i invalidnine i druge obaveze. Na žalost, tada sam i MMF-u rekao da nam više neće trebati njihovi krediti jer imamo dobru naplatu poreza, smijenili su me za mjesec dana. No nisam bitan ja kao pojedinac, meni je žao što niko nije nastavio takvu politiku zbog čega sada samo po osnovu ovih poreza i PDV deficit u budžetima iznosi 2,3 milijarde maraka", ocjenjuje Grabovac.
Grabovac podsjeća da su javna preduzeća od građana naplatila poreze, ali umjesto da te novce proslijede u budžet oni su ih potrošili u druge svrhe, a zbog dugovanja na kraju ponovo ispaštaju građani.
"Firme koje nisu uplatile poreze one su de facto oteli, ukrali od građana. Pare su naplatili za porez, ali taj porez nisu proslijedili državi", ističe Nikola Grabovac.
Podsjećamo, zbog deficit u budžetu entitetske vlade insistirale su na tome da se od MMF-a zatraži novi kreditni aranžman u iznosu od 1,3 milijarde maraka, koji se dijeli na sve nivoe vlasti.
Naplata poreza bi u svakom slučaju bila bolje rješenje od kredita, poručuju ekonomisti.
